Sunday, March 3, 2024

HINO VETERANOS

HINO VETERANOS (portuges)

-

Três de Março data indelével

Que marcou o renascer da esperança
Três de Março Compromisso e juramento
Sob  os ossos dos herois já tombados _x2
-
Reff:
Avante companheiros avante!
Erguida em sangue a bandeira da nação
Perante o povo e perante o mundo
Pela Pátria firmeza a convicção
-
Três de Março prepetuar-se-á
P’las gerações vindouras a memória
Em defesa da complete soberania
Vamos unir forças para a vitória
-
Reff…. Finál
----------------

HINO VETERANOS (tetun)

Tres de Marsu data ne’ebé lahaluha
Ne’ebé marka ona esperansa moris hias nian
Tres de Marsu Kompromisu no Juramentu
Hosi eroi tomak sira-nia ruin_x2
-
reff:
Avante kompañeirus avante (la'o nafatin hakat bá oin)
Bandeira nasaun hasa'e ona ho ran
Perante povu no perante mundu
Ba Pátria iha firmeza no konviksaun
-
Tres de Marsu sei sai perpétua (lalakon ona)
Hodi sai memória ba jerasaun foun
Hodi defende soberanía tomak
Mai ita hamutuk ho forsa ba vitória.
-
reff…. finál
----------------

Saturday, February 10, 2024

Haree Rasik Ho Matan (e.p 228)

Udan boot turu tun - bee sulin sobak bibi luhan

Bibi-atan haluha - satan bee merak
Raihenek foho - sena tama lurón ninin
Tahu teen nakonu - sulan kanu ku’ak.
-
Oras batar matak - lakeru dikin nurak lasu vontade
Lasu kan batar matak - lakeru dikin no pipinu
Fos mutin tasi-balu - folin sa’e liu
Na'i ulun hateke tun - hanesan lahatene.
-
Maun alin haree malu - kuidadu saúde
Aimoruk hospital - kuran liu ona
Pasiente barak - mak doutór foti liman
Ministru de'it sei mate - sa tan povu ki’ik.
-
Povu doben rai ne'e - terus la nahas
Fukun ida ladauk hotu - mosu fukun foun
Hosi aimoruk - tama to’o Naktuka
Lahatene loos - sai hosi Naktuka hakat ba ne’ebé.
~::~

Tuesday, February 6, 2024

Naktuka Murak Ami Liras Sorin (e.p 227)

Hori uluk kedas, hori wain nanis

Naktuka ami rain, ita hotu nian
Matak no buras, esperansa ami-nian
Ami tuba nafatin, tahan metin ó. 

Maun alin rai boot hanoin sa?
Ami ema Atoni, tuba metin nafatin ami-nia murak
Ami tahan nafatin markasaun tuan
Aikledik antigu estaka tuan. 

Fó fali mai ami, ami-nia Naktuka
Respeita netik ba, ami-nia direitu
Baikenu hamutuk lia ida de'it
Atu mate ka moris ami la husik.
~::~ 

Wednesday, December 20, 2023

Governante Ignora Povu Nia Esperansa (e.p 226)

Tinan ne’e lahanesan ho tinan kotuk

Wain ohin lahanesan ho tinan uluk
Tinan kotuk nune’e povu haksolok
Haksolok bá forma iha Sede Suku.

 Haksolok hodi simu tulun subsídiu

Fahe ba família dolar atus-rua
Tinan ida-ne'e subsídiu laek ona
Subsídiu fahe de'it ba emprezáriu.

 PR promulga saláriu trijésimu

Koitadu povu ki’ik rona de'it naran
Povu ki’ik tau let neon ba subsídiu
Governante ignora povu nia esperansa.
~::~

Friday, December 15, 2023

Udan Tinan Ne'e Mai Tuir Oras (e.p 225)

Mudansa klimátika, ita si’ik sala

Si’ik sala ba tempu udan no bailoro

Si’ik sala ba tempu kuda batar nian

Dehan katak, tinan ne’e bailoro naruk.

 

Balun dehan udan tinan sei mai tarde

Balun katak udan tinan sei mai sedu

Realidade muda tiha ita-nia sasi'ik

Tinan ida-ne'e, udan turu tuir tempu.

 

Kalohan taka rai, udan riba daudaun

Maun alin leba modo, helik uma tatís

Hein udan para tiha, la'o kontinua

Buka netik Dolar Ida aban matabixu.

~::~

Monday, November 27, 2023

Testo de Proclamação da Independência 28 de Novembro de 1975

Encarnando a aspiração suprema do Povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e interesses como Nação soberana, O Comité Central da Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente FRETILIN – decreta e eu proclamo unulateralmente, a Independência de Timor-Leste –Leste que passa a ser, a partir das 00.00 hora de hoje, a República Democrátika de Timor-Leste, anti coloniasta e anti imperialista.

Viva a República Democrática de Timor-Leste!
Viva Timor-Leste  livre e independente!
Viva Fretilin!
Viva povo Maubere!

Dili, 00:00 hora, 
28 de Novembro de 1975
Francisco Xavier do Amaral
O Presidente da República de Timor-Leste  
Nicolau dos Reis Lobato
Primeiro Ministro

Sunday, November 12, 2023

Hanoin Hikas Insidente 12-11-91

Insidente Santa Cruz ne’ebé akontese iha 12 Novembro 1991 iha tempu okupasaun Indonézia iha Timor-Leste ne’ebé momentu ne’ebá sei hanaran Timor Timur. Insidente ne’e koñesidu mós nu'udar Masakre Santa Cruz, no hosi parte Indonézia bolu Tragedi Pembantain Santa Cruz bainhira militár Indonéziu (TNI) sira ataka ho forsa armadu hasoru joven sira ne’ebé halo serimónia prosisaun hosi Igraja Motael to’o iha Portaun Semitériu Santa Cruz nian. Insidente refere akontese mós iha tempu Rejime Soeharto nian, no afeta ba joven atus-resin mak lakon sira-nia vida.

 

Nune’e, atu komemora momentu istóriku ne’e, kada tinan sei hahú Misa Solene iha Igreja Motael afoin serimónia ikus sei realiza iha Semitériu Santa Cruz hodi hasa’e Honra no Glória hodi hanoin hikas matebian sira 12 Novembru nian.

 

Iha biban ne’ebá, serimónia prosisaun refere realiza depoizde Misa iha Motael ba matebian Sebastião Gomes ne’ebé antes ne’ebá TNI sira tiru mate iha igreja Motael no depoizde misa, sei bá Kari Aifunan iha Santa Cruz, maibé serimónia Kari Aifunan la konsege realiza tanba TNI tiru/ rega hasoru uluk tiha, nune’e sira be tuir prosisaun namkari halai fila, enkuantu sira ne’ebé la konsege halai simu konsekuénsia todan. Balun mate iha fatin, no balun hetan kanek todan no kamán. Balun ne’ebé kanek TNI sira tula ba Hospitál Militar Lahane enkuantu balun ne’ebé mate TNI tula ho truk lori bá fakar/ hakoi iha fatin sekretu TNI nian mak to’o oras-ne’e seidauk identifika.***

 

Poezia tuirmai ne’e hakerek iha 8-11-2008 nu'udar Espresaun Poétika (e.p ix), hamutuk ho foto 12 novembru tahan rua ne’ebé atan ha'u empresta hosi mister google.


Monday, October 23, 2023

Halibur Hamutuk Iha Knaar Ida (e.p 224)

Halibur malun ho belun serbisu

Iha tinan sanuluresin-ida liubá 

Fahe malu tiha, lahetan ain-fatin

Rona lerek naran, larona lian lahasoru malu.

-

Hakoak malun nu'udar maun-alin

Hamnasa furak sinál amizade

Fahe malun tiha, tan ezijénsia

Lahasoru malun tan distánsia.

~::~

Wednesday, October 18, 2023

Sasán Folin Sa’e no Ai-Maran Prende Moos (e.p 223)

Mina kombustivel - folin sa’e as
Sasán loja no fos - folin sa’e duka
Sigarru lori moras - folin sa’e tun
Ami povu nia produtu - folin mantein.
-
Ha'u-nia ai-maran - folin mantein
Foin prepara - atu hodi hetan buat-rahun
Hetan buat-rahun - hodi sosa netik fos
Guarda Florestal - prende moos tiha.
Povu ki’ik fila-liman - ho produtu lokál
Ema boot hakarak liu - sosa husi loja
Ema ki’ik nivel ki’ik - sosa ami-nian
Ema boot nivel as - sosa husi loja. 
~;;~

Monday, October 16, 2023

Entrevista Radio Nederland ho Chefe Estado Maior TMR 1998

Entrevista rádio Nederland ho Chefe Estado Maior das FALINTIL Taur Matan Ruak realiza iha fin-de-agostu 1998 (haluha data fixu), iha área Kulu Jaka Hun, entre Uaimori no Kairui nia klaran. Eventu ne’e akontese bainhira ha'u lori dr. Andrew nu'udar médiku iha klínika Motael, no fotógrafu joven ida hosi Brazil (naran ha'u haluha). Dr. Andrew ema australianu ne'ebé nia halo konsulta ba pasiente sira iha klínika Motael, no nia mós kontribui makaas ba FALINTIL antes, maibé foin primeira vez mak mai hasoru malu ho Chefe Estado Maior das FALINTIL iha fatin ida-ne'e atraves husi ha'u-nia esforsu. Ami bá ne’ebá bainhira estafeta Chefe Estado Maior nian naran João Emeri ema Laleia oan mak mai kontakta ha'u iha Dili katak Chefe Estado Maior prontu ona atu simu bainaka foun balun. Iha momentu ne’ebá ativista SOLIDAMOR husi Indonézia kompostu husi Ross Damayanti ho nia kolega mane na’in-2 mós iha ne’ebá uluk ona antes loron 1. Enkontru no entrevista refere akontese semana 1 resin depoizde komemorasaun loron FALINTIL 20 de Agosto 1998. 

Fofoun, ha'u ho ativista estranjeiru na’in-2 ne’e, sai husi hotel Turismo ho karreta Suzuki Jimny kor-azúl ida na’in ba Cecílio Caminha (matebian), no entrega hikas ba mikrolet Reformasi ho sofér ema Baucau oan ho naran Caetano. ami grupu ki'ik ida mak akompaña bainaka na'in-2 ne'e. Grupu ami-nian kompostu husi: ha'u, Nazi (Napoleão), Manek (maun Calistro hela besik hospital antigu Lahane), no Guntur (Pedro de Sá) inklui tan membru klandestiu oan sira husi LaleiaAmi sai husi Dili rai hahú nakukun ona, ami to’o iha Laleia iha uma kolega João Emeri no maun Boni sira-nian, ami deskansa uitoan hodi kontinua ho mikrolet Reformasi diresaun ba Kairui. Bainhira to'o iha Kairui, ami kontinua la'o ain sa’e tuir mota Kairui nian hodi atinji to’o iha akampamentu Chefe Estado Maior nian iha oras madrugada besik rai loron.

Ami hela iha akampamentu Chefe Estado Maior TMR, hamutuk ho atual prezidente Fretilin Lu-Olo, Falur Rate Laek (ex komandante Rejiaun 3 Cruzeiro), Sabika (ex komandante Rejiaun 2), L. Fohorai Boot (L-7) (ex segundu komandante Rejiaun 3, Ular (ex komandante rejiaun 4), no gerilleirus FALINTIL seluk ne'ebé hamutuk iha akampamentu ne'e. Altura ne'ebá foin halo mudansa, Sekretáriu rejiaun 2 Falur Rate Laek muda fali ba asume kargu komandante rejiaun 3 hodi mai hela iha área Laclubar nian hodi troka komandante Sabika mai fali rejiaun 2, komandante L-7 mós muda husi rejiaun 2 muda fali nu'udar segundu komandante rejiaun 3, no sira-nia akampamentu iha Tasi-Fatin Soibada nian, no komandante Ular nu'udar komandante rejiaun 4 muda fali mai hela iha área Ermera ninian.

Ami ho bainaka estranjeiru 2 ne'e hela iha akampamentu durante loron 4. Atividade durante loron 4 nian mak hanesan: entrevista badak ho gerilleiru Falintil sira, no ami mós asiste "entrevista entre rádio Nederland ho Chefe Estado Maior da Falintil, TMR.

Ami fila tun nafatin liuhosi Kairui toba uitoan, no dadeersan nakukun sai fali ho mikrolet Gramania mai Dili lori bainaka na'in-2 ba hatuun hela iha hotel Turismo kotuk mak ami fahe malun. 

-

Monday, October 2, 2023

Eventu balun iha tempu Portugés (Patrimóniu Moris II)



Rekordasaun hosi tempu Timor Portugés (Província Ultramarino), biban ne’ebé Timor-Leste sei sai parte hosi Governo da República Portugesa nian. Vídeo ne’e kria iha dékada 1960 iha Dili.

Tuesday, September 26, 2023

Dança da Cobra (Patrimóniu Moris I)


Dança da Cobra

Bidu-dahur/ tebedai iha Postu Administrativu Laclubar, Munisípiu Manatuto durante dékada 1950, momentu ne’ebá ha'u-nia aman no belun balun nia aman sei klosan. Dansa tradisionál ka tebedai/ bidu-dahur ne’e tuir kultura dalen Idáte nian no kuaze hanesan hela ho balun ne’ebé eziste iha territóriu Timor-Leste  tomak, no malae mutin Portugés sira hanaran fali nu'udar Dansa Samea (Dança da Cobra), enkuantu iha Laclubar, ema kostume bolu de'it “dahur”  ka “tebedai”.

Iha dahur/ dansa tradisionál ne’e, feto sira sei dere babadók (batuki) no dere dadír ho ai rohan ida bobar ho hena. Iha instrumentu 2 de'it mak dominante mak: babadók no dadír. Dadír nu'udar instrumentu ne’ebé labele falta bainhira babadók lian.  Dadír ne’e feitu hosi riti (sosa hosi rai-li’ur), nia klaran bubu kabuar forma hanesan karau husar.  Feto sira be kaer instrumentu ne’e ho dalen Idáte hanaran “Dahur-nain”, sira sei dere ho melodía ne’ebé furak tebe-tebes hodi bidu hakse’ek hadulas uluk, iha fatin tetuk ida nu'udar ita haree iha vídeo daudaun ne’e. Enkuantu mane ne’ebé tama ba dahur ne’e ho dalen Idáte hanaran “Lore-nain”, sira sei kaer surik ka lensu hodi dansa hakse’ek hasoru feto dahur-nain sira. Prosesu dansa ne’e hahú uluk hosi feto (dahur-nain) sira dere sira-nia instrumentu, hafoin mane (lore-nain) sira tama ba anima.

Bainhira mane lore-nain ida lolo nia surik ka lensu hodi daku ba-mai iha feto dahur-nain nia oin ka rentós ne’e, iha signifikadu rua katak: (1) mane oan ne’e hakarak espresa nia laran haksolok, (2) bele mós iha sentimentu domin ba feto oan ne’e. Bainhira feto oan dahur-nain ne’e hasai mós nia hamnasa ki’ik (sorizu/ senyuman) ne’e bele signifika (1) babain de'it hodi halo mane oan haksolok netik, (2) iha mós respons domin ba mane oan ne’e.

Glosáriu ba dalen Idáte:

Baba: babadók/ batuki nu'udar instrumentu ne'ebe feitu hosi ai ho bibi  nia kulit.

Dahur-nain: feto ho funsaun toka instrumentu ne’e hodi hatais tais-feto (sabulu), lipa, ka kabaya. 

Dadír: instrumentu ne'ebé feitu hosi riti ho tamañu belar kabuar, no kabuar ki'ik ida tan iha klaran hanesan karau husar. 

Eti-eta: hena hodi bobar ba kabun nu'udar futukabun hodi hametin tais ne’ebé nia hatais.

Kabo: fatin públiku

Leka: fatin tebedai (bidu-dahur)

Lore-nain: Mane ne’ebé dahur/ tebedai no sei hatais tais-mane, bobar hena mutin (eti-eta) iha kanotak nu'udar futukabun espesiál ba tebedai no serimónia ritual seluk ne’ebé komún eziste iha rai doben TL, sira kesi manulain (manu-fulun) ka kaibauk iha ulun, tara ka hahenu mós mortén ka belak iha hirusmatan, kesi dasarai (bibi-fulun/bebeto) iha ain-kabun, kaer mós surik ka lensu nu'udar alternativu seluk.

Mane sira sei dahur hodi hananu ho kantiga be oioin, maibé iha vídeo ne’e ita rona sira haklalak de'it ho liafuan “ai didauwe, didauwe” tanba laiha koordenasaun di’ak ho cameraman, no sira lahatene katak malae filma hela sira, malae hafuhu subar hela ko kamera maibé avó sira lahatene, tanba iha biban ne’ebá avó sira-ne’e seidauk iha koñesimentu ba kamera, sira hanoin katak malae kaer hela besi baibain ruma.#.

https://audiovisualarchives.org

 

Thursday, September 14, 2023

Refujiadu '99 ha Cairui



21-9-99: Refujiadu '99 halo sorumutu iha akampamentu Mota ninin Cairui nian hodi kria mekanizmu ruma kona-ba distribuisaun aihán bainhira aviaun INTERFET hatún ho parakedas hosi loro-leten tun mai rai. Sorumutu ne'e lidera hosi Sr. Marcos Barique (Inaforek) ho tan lider komunitáriu balun. Sorumutu refere realiza depoizde INTERFET tun Dili iha loron 20-9-99.#
25-9-99: Ema boot sira sente duni sai refujiadu, enkuantu labarik sira sente fali hanesan eventu ba piknik. Ha'u ho Flávio (Asara) hamutuk ho labarik sira hariis hela iha mota Carui nian.#
16-9-99: Ami na'in-3, ha'u ho tiu Simião Ximenes Latiboe no tiu Asala hosi Wegaba bá buka aihán iha Cairui maibé la konsege hetan tanba populasaun Cairui ses hotu ba ailaran. Iha mota laran Lu-Amut ami hasoru malun ho kolega na’in-3 iha foto ne’e. Ami na’in-4 mesak FADOLA (Faluk Doben Laek), ami selfi lai molok fahe malu. Altura ne'ebá ami (ha'u, tiu Latiboe, tiu Asala) sei akampa iha Wegaba, enkuantu kolega na'in-3 ne'e ha'u lahatene sira-nia fatin akampamentu. Kolega na’in tolu ne’e mak joven ida se ha'u la sala nia hela iha Materaten Manatuto, ha'u, Jaime Baucau oan, no João Pequenino Laclubar oan ho naran fb mak pequinho Joao.#

30-08-99: Loron Konsulta Populár, bainhira ha'u vota hotu tiha iha Sentru Votasaun Aiteas (antigo SD II Manatuto), nu'udar local staff UNAMET ha'u hetan orientasaun hosi Mr. Moro hodi bá hein eskritóriu UNAMET, Aiteas (rezidénsia Sr. Hélio Miranda nian). Iha-ne'ebá, membru POLRI na'in-4 halo patrulla bá hamutuk ho ha'u hodi konversa halimar hodi hein to’o oras votasaun remata mak ami fahe malu. Kolega Albano (matebian) nu'udar sofér UN be kaer hela xapeo UN iha liman sorin hodi sadere iha airiin ne’e, nia mós to’o ikus halai bá Cairui.##

Tuesday, September 5, 2023

Komparasaun Badak Entre Vinte Quatro Anos Dahuluk no Daruak

1975 - 1999= 24 anos: (1) períodu integrasaun

1999 - 2023= 24 anos: (2) períodu independénsia

Períodu Integrasaun

Períodu integrasaun nakonu ho violénsia inklui kastigu, torturasaun no oho Timoroan hosi TNI Forsa Invazór rezime Soeharto nian. Hahú hosi jornalista Australiano  na’in-5 iha Balibo iha 1975 hodi loke dalan no odamatan ba sira-nia asaun violentu durante tinan 24 nia laran. Tan de'it asaun brutalidade TNI nian mak mosu fatin koñesidu balun ho naran: Jakarta Dua iha munisípiu Ainaro akontese simultáneamente hosi loron 26 de Fevereiro de 1976 to’o 1979, Insidente Marabia 10 de Junho 1980, Insidente Krarás Agostu 1983 iha munisípiu Viqueque, no Insidente Santa Cruz 12 Novembro 1991. Kontinuasaun hosi insidente hirak iha leten, Forsa Indonéziu kaptura Timoroan hirak ne’ebé deskonfia kontribui ba prosesu klandestina (Orang Berkepala Dua) hodi bá kastigu nu'udar Prizoneiru Polítiku (Tahanan Politik), oho no balun lakon la hetan informasaun to’o ohin loron. Maske nune’e, dezenvolvimentu be Indonézia harii, harii daudaun, no oho ema mós, oho daudaun. Tanba ida-ne’e mak sentimentu Ódiu no Anti hosi Timoroan sira hahú moris buras to’o tempu oportunu ida mak Timoroan sira hamriik ho aten brani haklalak hodi kontra Rezime Soeharto nian no konsege lori Timoroan ba Konsulta Popular 30 Agosto Noventa Nove nu'udar desizaun hosi prezidente Habibie hodi loke Opsaun Rua mak "Simu Autonomía no Rezeita Autonomía" (2 opsi: menerima Otonomi dan menolak Otonomi).

Konsekuénsia hosi Konsulta Populár

Indonézia tenke hakat sai husik hela Timor-Leste nu'udar konsekuénsia hosi Konsulta Populár 30-8-99, no 4-9-99 nu'udar loron rezultad finál Konsulta Populár nian ne’ebé anúnsia diretamente hosi Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoens Unidas Kofi Anan hosi Nova Iorke ne’ebé hatudu katak: 94.388 mak hili autonomía enkuantu 344.580 mak rezeita autonomía, no rezultadu refere korresponde ba 21,50% kontra 78,50% hosi 450.000 votantes rejistadu, no votus válidu mak 438.968. Ho nune’e Indonéziu tenke fila kotuk bá daudaun husik hela Timoroan ne’ebé moris hela ho matabeen, ho sofrimentu no tristeza durante tinan 24 nia laran. 

Períodu Independénsia

Períodu independénsia hahú iha 1999 depoizde Konsulta Populár, no Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) sei tau-matan liuhosi misaun UNTAET (United Nations Transitional Administration for Timor-Leste) nu'udar períodu tranzitóriu 1 durante tinan 2 ho balu, hafoin ONU fó podér ba Timoroan hodi proklama nia loron Restaurasaun ne'ebé monu iha 20 de Maio de 2002. Nune’e, Bainhira ita sura hosi 1999 to’o agora hamutuk tinan 24 ona, maibé ita-nia dezenvolvimentu sei hakdasak kompara ho períodu integrasaun. Ida-ne'e, haree hosi ókulu povu ki’ik nian katak Ulun Boot sira mak la rona malu, laiha boa vontade atu tur hamutuk, hodi kria mekanizmu ida be di’akliu hodi dezenvolve país doben ida-ne'e. Ita hein katak bele akontese mudansa ruma, atu ita keta hakdasak nafatin maibé bele hakat liu ba oin nu'udar rai selu-seluk iha mundu._

Friday, August 11, 2023

Onze de Agosto Abut Funu Nian (e.p 222)

(i)
Loron Onze de Agosto Setenta Cinco
Funu foun nakfera kapitál Dili
Hahú loke Timoroan tomak nia hanoin
Hahú hanorin Timoroan sai aten brani
(ii) 
Hanorin hatudu tátiku funu nian
Hatudu mós atu hasoru inimigu
Maun alin, alin maun oho rasik malu
Kilat tutun se ba malu, sé ta’uk sé.
(iii) 
Loron Onze de Agosto, hahú funu
Povu ki’ik hakfodak ba istória foun
Istória ran fakar, hosi UDT
Liu tiha loron 9 FRETILIN fó resposta.
(iv)
 FRETILIN responde harii FALINTIL
Maun alin, alin maun sai ida de'it
Sai ida de'it, tula dikur ba malu
Atu mate ka moris, ukun rasik-an!
~::~

Friday, July 21, 2023

Na'i Perdua Ha'u (e.p 221)

Ha'u ema maksalak - sala liu ona

Kontra liu ona - doutrina Na'i nian
Kontra liu ona - ukun fuan sira
La halo tuir -  Na'i nia futarlia
Atan ha'u bambori - halo liu ona
Nu'udar sala-na’in - hakat liu tiha.
-
Deskulpa mós ba doben,
Ibun ruma sala karik - perdua ha'u
Hahalok ruma kle’uk karik - perdua ha'u
Hosi ohin bá oin - la tutan ona
Hosi ohin bá oin - hakribi ona
Hakribi ona - atu la halo tan
Hakribi ona - atu la tenik resik
Deskulpa Na'i! Deskulpa doben!
~::~

Wednesday, July 19, 2023

Ita-nia Mate Sei La Folin (e.p 220)

(i)

Ita ema sei mate, loron no oras marka tiha ona
Iha mundu ita hotu nu'udar bainaka
Iha mundu ita hotu ema la'orai
Bainhira Na'i bolu, sei la halo tenik tan buat ida
Sei la lori kohe-mama, tabaku eh bua malus.
 (ii)
Bainhira ha'u mate, lalika tau kaixaun karun
Lalika hatais roupa furak, hodi latan iha rai okos
Kaixaun karun, roupa furak, sei nakfilak sai rai metan
Aifunan masa aifunan freska, sei nabeen namlaik iha rate leten
Ema nian sosa karun, ha'u-nian baratu lerek tuir ita kbiit.
(iii)
Lalika sunu lilin boot, satán lampu kristál iha rate leten
Interese liu mak orasaun akompaña ha'u-nia klamar
Orasaun badak de'it, lalika naruk no funan-funan
Ha'u rasik sei hatán iha Na'i futar oin
Iha Reinu Lalehan, Reinu Glória Bendita nian.
 (iv)
Tempu finadu, lalika lori aifunan oioin bá vizita ha'u 
Lalika reza ho intensaun, atu tulun ha'u-nia klamar
Na'i mak fó moris mai ha'u, ha'u klamar sei halo rasik
Família sei se matebian ho aihán, na’an no tua
Hasa’e orasaun, han hemu temi ami naran.
 (v)
Lalika hafutar ho koroa kmo’ok
Bahat lerek letra "Aqui Jaz "iha ha'u kruz
Parente balun le karik ha'u makne’e,
Nu'udar matebian ha'u la le ona
La le, la haree imi-nia vizita.
 (vi)
Sé mak hakarak fó onra, prezente ho aifunan morin
Haruka kedas bainhira ha'u sei moris,
Bainhira ha'u mate sei la sente, la horon ona
La haree saida be imi halo
La rona saida be imi katak.
 (vii)
Lalika bá vizita ha'u-nia rate,
Iha rate nia klaran sei la hetan malu
Bainhira sei moris vizita kedas malu
Vizita malu hodi dada lia uitoan
Dada lia hamutuk konta istória. 
 (viii)
Bainhira hasoru malu, ita sei haksolok
Ita bele hateke malu, oin-ho-oin
Kaer liman hamutuk, hodi ko’alia
Lok netik tabaku ho bua malus
Hemu netik kafé tanan, ita-nian nanis.
~::~

Friday, July 14, 2023

Koopera Hamutuk Halo Limpeza (e.p 219)


(i)
Lixu ne’e sé nian, halibur hosi sé - mai hosi sé
Fo’er ne’e sé nian - tansá la soe tuir nia fatin
Karreta lixu nian - suru labele
Suru ohin moos tiha - aban butuk fali.
 (ii)
Ita hotu nu'udar - membru komunitária
Tau matan hamutuk - halibur lixu
Hadomi ambiente - hahii fatin moos
Ambiente mak moos - moris saudavel.
(iii)
Kaixa mamuk - aqua mamuk namkari lurón ninin
Liubá liumai - finje la haree
Oinsá kontribui - sai fatin moos
Oinsá evita - soe arbiru.
(iv) 
Kapitál nia oin - tenke sai kmo'ok
Kapitál nia futar - la'ós lixu
Ema boot fahe orden - ita kontribui
Koopera hamutuk - halo limpeza.
~::~

Monday, June 19, 2023

Aihán Timur nian (e.p218)

(i)

Aihán lokál rai ne'e nian

Matabixu aifarina eh talas da’an
Kafé manas iha oin hodi hamaluk
La haluha hatúr masin ho aimanas.
(ii)
Moris iha sidade diferensa duni
Matabixu paun maran, keju eh manteiga
Kafé manas, xá manas, susubeen, tuir ita gostu
Matabixu remata, tabaku lulun ida dada hodi taka.
(iii)
Ida-ne'e baibain moris Timur nian
Atu di'ak ka lae ita-nian nanis
Aihán rai laran loron bainlet
Tama fali ba festa aihán estranjeiru
Tua-mutin tua-sabu loron bainlet
Tama to'ok ba festa tintu ho serveja.
(iv)
Hadomi aihán lokál, hadi'a saúde
Habelar aihán lokál, hasa'e rendimentu
Depende natoon, ba aihán rai li'ur
Konsumu ita-nian, livre hosi moras.
~::~

Sunday, June 11, 2023

Mina Maran Mor (e.p 217)

Biar mina maran
Ita rua nia domin buras nafatin.
Biar ha'u la bá tula
Ita rua nia kontaktu tula nafatin. 
Domin buras nafatin hodi hetan biban
Kontaktu tula nafatin hodi hein oras.
~::~