Monday, November 24, 2008

28 de Novembru 1975 - 2008

Loron 4 tan ita sei komemora 28 Novembru hodi hanoin hikas loron independensia unilateral ne’ebé hala’o hosi FRETILIN iha 28 Novembro 1975 ho Francisco Xavier do Amaral nu’udar prezidente RDTL ba dahuluk nian no Nicolau Lobato nu’udar vice prezidente/ primeiru ministru, bandeira RDTL maka bandeira ne’ebé ohin loron ita haré no konsagra ona iha konstituisaun RDTL nian, no Hino Nasionál maka Pátria Pátria. RDTL (Republika Demoktatika Timor Leste) hahú uza ka temi iha loron 28 Novembru biban nebá. Loron Independensia 28 Novembro nu’udar konsekuensia hosi Revolusaun dos Cravos ne’ebé akontese iha 25 de Abril 1974 iha Portugal hodi hatún rezime Salazar nian, ho ida ne’e maka governo foun Portugal nian fo liberdade ba provisia kolónia sira hotu-hotu inklui provinsia Timor Portugues, naran ne’ebé Timor Leste uza iha tempu koloni Portugues nia ukun.
Konsikuensia hosi liberdade maka mosu partidu polítika boot 3 maka FRETILIN- UDT-APODETI no partidu ki’ik 2 maka KOTA-TRABALHISTA. Partidu FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor Leste Independente) ho lider máximu maka Xavier-Nicolau ho nia objetivu UKUN RASIK-AN ho Absolutamente, UDT (União Demokrátika Timorense) ho prezidente partidu maka: Francisco Lopez da Cruz, no Sekretário Jerál ba: Domingos de Oliveira, ho objetivu atu Adere ba Portugal durante tinan 10 molok ba UKUN RASIK-AN, no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timorense) ho prezidente maka: Arnaldo dos Reis Araújo, no Sekretário Jerál ba: José Osorio Soares, ho objetivu atu adere ba Indonesia to’o tinan hirak nia laran hodi ba UKUN RASIK-AN, maibé to’o ikus realidade hatudu oin-seluk APODETI muda fali nia objetivu ba Integrasaun ba Indonesia.
Ohin, loron 28 de Novembro 2008, ita komemora hodi hanoin hikas tinan 33 (tolunu resin-tolu) liubá, nebé provinsia kolónia Portugues nian ki’ik ida Teki-Tekir TARUTU NAKFILAK sai REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR LESTE ka RDTL ne’ebé ita temi no mundu tomak hodi koiñese ohin loron.
-
Loron 28 fulan Novembru tinan 1975
Bandeira RDTL hahú hasa’e ba leten as
Kumu liman hakilar Maubere hader ona!
Kumu liman hakilar kaer rasik ó kuda talin!
Hakmatek ona hosi kolonializmu!
Hakmatek ona hosi oprimisista!
Hakmatek ona hosi Na’i no Atan!
Ukun rasik-an! Ukun rasik-an!
Kaer rasik ó kuda-talin!
-
Baihira bandeira ne’e dada, akompaña ho hananu INU Nasionál "Pátria" to’o iha tutun, remata hotu-hotu hakilar viva Independensia Timor Leste! Viva Fretilin! Vitória...é certa! A luta....continua! Unidos...venceremos!
Maibé independensia ida nebá labele la’o hodi oin, FITUN FOUN MONU SALA tiha, tanba liu deit loron 9 Indonesia invade mai halo Timor Leste halo Timoroan hotu NAKFERA sai rungu-ranga, hotu-hotu halai ba foho tanba ta’uk no pániku. Parakedista sira tun hosi leten aviaun rega dadauk, Ro-ahi mai hosi tasi hatún Forsa ho Tanki De Guerra , rega dadauk hodi Kaiñaun no Morteiradas, Timor Leste sai FESTA KILAT-MUSAN, populasaun hotu-hotu Dansa Liu Ba Foho-Leten, balu husik hela Fen no Oan, balu husik hela Inan-Aman no barak liu maka husik hela Rikusoin sira tanba hakarak atu hadau moris. Ema barak Mate tanba Kilat Musan, barak Mate Tanba Hamlaha, ai-han laiha no barak mate tanba TNI sira kaer no oho. Mate barak maka oho nahe lemo-lemo iha ai-laran fuik to’o oras ne’e Ruin laiha Rate mós lahetan. Vinte oito Novembro maka Razaun fundamental Timoroan nian iha mundu internasionál hodi hili Ukun Rasik-an, to’o ikus iha tinan '99 to’o duni ita nia biban FITUN FOUN ne’e TUR METIN duni maske tenki taka fali ho RAN FOUN, iha ‘75 LOKE HO RAN, iha ‘99 TAKA MÓS TAKA FALI ho RAN FOUN, RAN IKUS NIAN. Ukun Rasik-an!!! Ukun rasik-an ida ne’e Timoroan Sosa Duni hodi RAN no RUIN liu hosi UNIDADE TOLU maka hanesan FRENTE ARMADA maka gerileiru FALINTIL sira, FRENTE KLANDESTINA maka povu tomak ne’ebé partisipa iha funu naruk ida ne’e, no FRENTE DIPLOMÁTIKA maka MAUN BOOT RAMOS HORTA cs iha estranzeiru. Loron Restaurasaun 20 de Maio 2002 hodi hatutan loron 28 de Novembru 1975 nian. Tinan 33 on Timoroan fahe-malu ho kolonialista Portugues, no tinan tinan 9 ona fahe malu ho kolonialista foun Indonesia nian.
Durante tinan 450 iha biban Kolonialista Português nia ukun,
Timor nia naran maka: "Timor Português"
28 Nov. '75 naran ida leten muda ba: "Timor Leste"
7 Dez.'75 Indonesia invade troka tiha ba: "Timor Timur"
Rezultadu Referendum '99 obriga muda fila-fali naran ne'e ba : "Timor Leste".
Naran ida ne'e maka oras ne'e Timor luta hela atu uza iha mundu internasionál, la'os East Timor maibé "Timor Leste", ne'ebé hetan independensia tanba 28 de Novembru '75.