Tuesday, May 26, 2009

Dezenvolvimentu no Violénsia

Hadomi Pas Hakribi Violénsia
-
Dezenvolvimentu sei bele habelar iha rai laran
Bainhira lider sira-nia espíritu nasionalizmu maka’as tebes
-
Joven sira bele hadók-an husi violénsia
Bainhira lider sira hakribi ona violénsia
-
Tan ne’e, atu di’ak ka at iha lider sira liman
Tanba kakutak lider nian sei nakonu ho violénsia.
-
Keta dun todan liu ba joven sira
Basá joven sira depende liu ba lider laran metan sira
Tan ne'e... atu dezenvolve ka lae iha lider sira rasik.

Thursday, May 21, 2009

Sétimu Aniversáriu Restaurasaun Independénsia (komentáriu)

Komemorasaun Sétimu Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian horisehik hala’o ho kapás tebe-tebes, maibé iha buat ida maka halo ha’u hakfodak bainhira iha lokraik hatún liu ona Bandeira Nasionál tun mai rai, sira ekipa hatún Bandeira kaer sala Bandeira monu tiha ba rai leten. Ida-ne’e karik hatudu sinál ladi’ak (mau-sinál) ruma mai ita bainhira ita liga fali ho sinál at balun ne’ebé mosu iha tempu pasádu.
Prezidente da Repúbika iha oportunidade ne’e fó apelu ba governu atu hadi’a administrasaun hodi kombate korrupsaun, hadi’a nesesidade xefe du Suku sira nian nst. Hatún hotu tiha Bandeira kontinua fali ho Konsertu Muzikál to’o remáta. Partisipante sira ne’ebé ba haree barak tebe-tebes.

Tuesday, May 19, 2009

Loron Restaurasaun

Loron Vinte d’ Maiu
Loron Restaurasaun
***
Loron restaurasaun 20 d’Maiu nu’udar konsekuénsia hosi 28 Novembru ’75 nian.
Loron independénsia unilaterál hosi FRETILIN hodi Saráni ho naran RDTL nia idade lanaruk tanba Indonézia mai sobu tiha hodi obriga integrasaun ba Lideransa Partidu UDT no Apodeti sira hodi sarani/krizma fali ho naran foun maka Timor Timur, maske nune’e Timoroan sira lalakon esperansa luta nian, hodi halo nafatin Klandestina subar kintu-kantu hodi hasoru Forsa no Governu Indonézia. To’o ikus hodi rezultadu Jajak Pendapat/ Referendu, forsa no Governu Indonézia sai duni hosi rai doben Timor Leste nia laran, tan ne’e maka ho tulun ONU nian (periódu UNTAET), iha loron 20 d’Maiu 2002 Timoroan no mundu tomak liu hosi Sekretáriu Jerál ONU nian, Kofi Anan mai kuda no hamétin duni hodi Restaura hikas loron Independésia Timoroan nian. Loron ida ne’e hanaran loron Restaurasaun.

Wednesday, May 13, 2009

Arbiru La’ós Titanik

Ro-ahi (Barkasa) Timor nian
iha tempu kolonializmu Portugues
Lakon iha 1973
.
Ro-ahi Timor nian ho naran Arbiru iha tempo Governu Portugés sei ukun rai Timor, maibé ro-ahi ne’e mout iha tinan 1973 iha diresaun ba Indonézia no laiha evidéndia ida-ne'ebé forte, pasajeiru barak inklui militár Portugés boot sira maka lakon iha biban ne’ebá, ema hotu iha Timor laran la hatene motivu husi dezastre ne’e. Liu tiha kuaze fulan maka peskadór Indonézia sira hetan mariñeiru ro-ahi Arbiru nian ida naran Paul do Rosário iha tasi klaran maibé koitaditu Paul do Rosário la hanesan uluk ona, nia kalsa-faru kuaze naklés hotu, sa’e bidón mamuk ida namlele hela iha tasi klaran, no peskadór Indonézia sira tulun tula hela nia mai Dili, maibé infelizmente Paul do Rosário mós sai fak tiha / lakon tiha memória (hilang ingatan), tan ne’e governu Portugés labele hetan dadus klaru ho profunda ba dezastre ne’e maski iha indikasaun nu’udar manobra Indonézia nian.
Liafuan Arbiru ema balun uza hodi hanoin hikas Ro-ahi ne'e, ezemplu ida maka Hotel Arbiru iha Prais Coqueiros (Pantai Kelapa)Dili.

Timor transforma hosi Lafaek?

Timor ne’e mai tebes hosi lafaek ka lae, iha istória barak ko’alia kona-ba rai Timor no nia emar sira katak rai Timor ne’e mai hosi ka transforma hosi Lafaek, maibé to’o ohin loron ha’u haree seidauk iha ONG boot ruma ne’ebé uza emblema Lafaek hanesan Símbolu ka iha esforsu balu atu harii Estátua Lafaek ruma iha sidade laran, ha’u haree ladún fo importánsia ba Lafaek karik. Iha ONG ka grupu barak maka prefere liu uza sasán kro’at hanesan surik, rama, ka loromatan nst ba sira nia Símbolu. Karik istória ne’e loos duni, loron ruma Lafaek ne’ebé ita konsidera hanesan Avó sei laran moras basá beioan sira laiha konsiderasaun.

Tuesday, May 12, 2009

Estrada Kaikoli nakonu ho aplikante sira

Hahú horisehik to’o ohin portaun edifísiu Seguransa Nasionál nian iha Kaikoli nakonu ho aplikante sira inkluindu feto-mane/klosan- kaben na’in sira kaer map kor kinur ho matak mai hatama rekerimentu servisu tuir vaga ne’ebé anunsiu iha média. Tuir informasaun katak presiza de’it ema 100 (atus ida) maibé númeru aplikante sira as liu dok.

Monday, May 11, 2009

Limpeza Jerál ba funsionáriu Governu de’it, la’ós ba povu ki’ik sira hotu.

Governu liu hosi Primeiru Ministru tenki fo informasaun klaru kona-ba Limpeza Jerál para Polísia sira labele interpreta sala.

Limpeza Jerál loron Sesta-Sesta espesiál liu ba funsionáriu Governu de’it, la’ós ba povu ki’ik sira hotu no la’ós hotu ba funsionáriu ONG sira, maibé tansá maka polísia sira hatún hotu pasajeiru mikrolét sira no hodi obriga hamós hotu fo’er?

Funsionáriu ne’ebé la partisipa hamós rai sei hetan sansaun ko’a saláriu loron ida nian, be povu ki’ik sira maka lahamós loron ida sei hetan sansaun ko’a saída? Lasusar liután? Tan ne’e, governu tenki fo informasaun halo klaru.

Friday, May 8, 2009

Gripe Suína / Flu Babi/ Pesti-Fahi



Bainhira iha Gripe Fahi/ Flu Babi/ Gripe Suína/ Swine Flu
-
Bainhira Pesti ka Gripe kona Fahi, ita sei haree hetan uluk sira nia ibun hanesan ne’e, tan ne’e ba maluk sira ne’ebé hakiak Fahi iha uma presiza mós atu haree Fahi nia ibun loroloron.
-
Saída maka gripe/flu fahi?
-
Hanesan ita ema, fahi mós hetan influenza (gripe/flu), maibé virus gripe fahi lahanesan ho virus umánu (ita ema-nian). Gripe fahi babain lada’et ba ema, kazu estrañu ida-ne’e akontese hori uluk ba ema ne’ebé iha kontaktu dirétu ho fahi. Maibé oras ne’e epidémi gripe fahi ida-ne’e diferensa liu.
-
Oinsá maka gripe fahi ida oras ne’e diferensa?
-
Oras ne’e gripe fahi ne’ebé hetan virus fahi nian bele da’et ona hosi ema ba ema no ida-ne’e akontese fali ba ema ne’ebé nunka halo kontaktu ho fahi.
-
Sintóma (gejala) gripe fahi nian oinsá?
-
Bainhira gripe fahi da’et mai ita, ita sei sente isin-manas, me’ar, kakórok moras, sente be-doko, ulun moras, isin-manas malirin, ho sente isin kole. Ema balu kona hotu diarreia no muta. Sintóma sira ne’e mós tanba kondisaun balu, ida ne’e significa katak ita-boot ho ita-boot nia médiku sei labele lahatene buat ida, ita só hatene de’it hosi síntoma sira ne’e, bainhira ita-boot hetan gripe fahi. Ita sei bele hatene deit hosi rezultadu laboratóriu katak ida-ne’e maka gripe fahi nian ka tanba kondisaun seluk ruma.
-
Ho nune’e signifika ha’u bele han na’an fahi?
-
Loos. Ita-boot sei lahetan gripe fahi hosi na’an fahi, bekon, surísu, ka ai-han seluk ne’ebé mai hosi fahi.
-

Wednesday, May 6, 2009

Jardín 5 d’Maiu

Inagurasaun Jardín 5 d'Maiu
hodi hanoin hikas Akordu 5 d'Maiu '99
...
Akordu 5 d’Maiu hanesan naroman ba dahuluk hodi leno destinu rai doben ida-ne’e, bainhira Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas Kofi Anan hatún mandatu especial ida ba Nasaun na’in-rua, Portugal (liuhosi Jaime Gama) no Indonézia (liuhosi Ali Alatas) atu tau matan ba destinu Timor nian. Akordu ida-ne’e hanaran akordu three lateral (ONU-Portugal-Indonézia). Hosi akordu 5 d’Maiu maka hodi loke dalan ba Timoroan to’o ohin loron, husik hela Indonéia ba ukun rasik-an liuhosi desizaun referendum 30 d’Agostu 1999. Horisehik loron 5 d’Maiu 2009 Prezidente Ramos Horta inagura Jardín 5 d’Maiu, hosi naran ne’ebé Indonézia marka hela hanesan Jardín Integrasaun (Taman Integrasi) muda fali ba Jardín 5 d’Maiu.