Thursday, December 27, 2018

31 de Dezembru - Loron ba Erois Nasional

Prezidente Nicolau Lobato mate iha Mindelu área Turiskai nian iha loron Sábadu 31-12-78 iha momentu ne'ebe TNI/Forsa Militar Indonéziu sira lansa operasaun boot ida ho naran “Operasi Pagar Betís” hodi ataka no serku metin Prezidente Nicolau ho nia membru sira, entaun iha membru CCF barak mak mate iha biban ne’ebá, no atiradór (penembak jitu) TNI nian ida mak tiru kona de’it Prezidente Nicolau nia kelen sorin tanba TNI sira hakarak kaer moris nia, maibé infelizmente Prezidente Nicolau tiru mate rasik an bazeia ba ninia moto: ”a última bala é a minha vitória”, katak: "bala musan ida ikus mak ha’u-nia vitória”. TNI sira tula nia isin-mate ho helikópteru militar mai Dili, sira falun ho lensól mutin no hatoba ba kama besi ida hodi hasai foto no hakerek iha foto okos “O Morto do Nicolau”, katak: ida-ne’e mak Nicolau nia isin-mate. Foto ne’e espalla iha Timor laran tomak hodi fó alerta ba povu katak Nicolau Lobato mate ona, no Indonézia manán ona funu, maibé Nicolau nia espírito nasionalizmu moris nafatin ba FALINTIL mate restu sira iha Frente Armada, povu doben/ joven ran manas, liman tanan no hirus matan nakloke sira iha Frente Klandestina, nomós Frente Diplomátika mak ita-nia diplomata sira iha estranjeiru kontinua hatutan ita-nia luta, to’o 1999 ita konsege hakat bá Refendum bazeia ba Desizaun Osamean Prezidente Indonésia BJ Habibie ninian ho opsaun 2 mak: (1) Menerima Otonomi, (2) Menolak Otonomi, no rezultadu finál hatudu opsaun daruak mak manán, entaun ita hakat bá faze Tranzitóriu iha ONU nia mahon hodi restaura ita-nia independénsia iha 20 de Maiu 2002. Haree hosi loron istórika sira hotu-hotu, loron 7 de Dezembru mak “Loron Invazaun no Reflesaun Nasionál” no 31 de Dezembru mak “Loron Erois Nasionál”. Prezidente Nicolau Lobato mate iha 31 de Dezembru ’78 hodi taka tinan tuan, no ita kontinua nafatin bá pájina foun ho figura foun hosi tinan foun ‘79 mai to’o ‘99. 
Espera katak 2018 besik taka ona, no ita sei loke fali pájina foun ho figura foun no planu foun ba dezenvolvimentu sustentavel ba ita-nia Pátria amada TL.   
-
Nota: Menerima Otonomi signifika Simu Autonomía, Menolak Otonomi signifika Lakohi Autonomía. 

Tuesday, November 20, 2018

Kuluhun de Baixo, Povu nia Matabeen


Atuasaun membru PNTL ho FDTL balun mak la tuir lei. Povu liman mamuk sempre sai vítima ba instituisaun 2 ne’ebé tuir loloos sira nia funsaun nu’udar “lutu nasaun nian” hodi fó protesaun ba Povu no Pátria. Iha Outubru nia laran, problema ki’ik ida mosu entre joven oan hira iha bairru 1 de Setembro, Matadouro, Iha kalan tuku 9 ba leten problema ne’e anin hu sala tiha ba Polísia Militár nia tilun. Teki-teki PM to’o ho karreta isin ida, joven ne’ebé envolve problema halai lakon tiha, PM kaptura fali joven sala-laek na’in-2 hodi ba investiga no baku to’o dolar afoin entrega fali ba família. Novembru semana kotuk, membru PNTL ne’ebé halo reforsu ba asaun pasífika hosi movimentu universitáriu sira, membru PNTL sira kaer joven demonstrante sira, baku tebe tuku to’o monu tun ba rai lori ba detein tan iha sela. 18 de Novembru domingu madrugada tuku 1:30 mambru Polísia asasíniu na’in-2 tiru mate joven na’in tolu no hakanek na’in-5 inklui joven feto 1 iha Kuluhun de Baixu durante serimónia koremetan ida.Tan de’it polísia mal-formadu, mal-edukadu na’in-2 ne’e, ita-nia joven na’in-3 tenke lakon sira-nia vida para sempre. Ha’u koñese Arguidu JM, tempu Indonézia nia mós nu’udar kantór lokál ida, múzika ne’ebé nia kria no nia na’in hananu rasik mak: “Mane klosan liman kabun boot nusá la serbisu, hakarak sai manu ain”, etc. Oras-ne’e eis vokalista  JM tenke detein hodi submete ba prosesu tribunal no bele koko to’ok midar-moruk Koléjiu Becora nian. Deskansa ho hakmatek Alin na’in-3! Imi nia mate, ami nia matabeen.  

Monday, November 5, 2018

PN kansela ona Viajen PR ba Vatikanu

Parlamentu Nasional kansela viajen PR nian bá estranjeiru dala-4 ona: bá Portugál, Estadus Unidus, Indonézia no Vatikanu atu hodi konvida Amu Papa mai vizita TL, ida-ne’e tristeza boot ida ba sarani tomak tanba iha antusiazmu tebe-tebes atu hasoru Amu Papa, infelizmente na’i ulun sira iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál la fó dalan. Sira kansela rekrutamentu ba membru Polísia foun ho razaun katak orsamentu la sufisiente. Sira harii mós Komisaun Inkéritu Parlamentár ida hodi investiga kompañia atus-haat resin ne’ebé seidauk hetan pagamentu,  manobra polítika ne’e atu hodi poupa orsamentu hodi sosa lai prado ba sira-nia an.    

Kona-ba projetu atus-4 resin Komisaun Inkéritu Parlamentár presiza separa projetu ne’ebé iha BOQ no projetu ne’ebé laiha BOQ. Ba projetu ne’ebé hala’o nia knaar tuir BOQ, nia iha direitu 100% atu hetan pagamentu tuir ninia  kualidade de obra, ba projetu ne’ebé la hetan BOQ, mai ha’u no coment.