Tuesday, September 26, 2023

Dança da Cobra (Patrimóniu Kultuál I)


Dança da Cobra

Bidu-dahur/ tebedai iha Postu Administrativu Laclubar, Munisípiu Manatuto durante dékada 1950, momentu ne’ebá ha'u-nia aman no belun balun nia aman sei klosan. Dansa tradisionál ka tebedai/ bidu-dahur ne’e tuir kultura dalen Idáte nian no kuaze hanesan hela ho balun ne’ebé eziste iha territóriu Timor-Leste  tomak, no malae mutin Portugés sira hanaran fali nu'udar Dansa Samea (Dança da Cobra), enkuantu iha Laclubar, ema kostume bolu de'it “dahur”  ka “tebedai”.

Iha dahur/ dansa tradisionál ne’e, feto sira sei dere babadók (batuki) no dere dadír ho ai rohan ida bobar ho hena. Iha instrumentu 2 de'it mak dominante mak: babadók no dadír. Dadír nu'udar instrumentu ne’ebé labele falta bainhira babadók lian.  Dadír ne’e feitu hosi riti (sosa hosi rai-li’ur), nia klaran bubu kabuar forma hanesan karau husar.  Feto sira be kaer instrumentu ne’e ho dalen Idáte hanaran “Dahur-nain”, sira sei dere ho melodía ne’ebé furak tebe-tebes hodi bidu hakse’ek hadulas uluk, iha fatin tetuk ida nu'udar ita haree iha vídeo daudaun ne’e. Enkuantu mane ne’ebé tama ba dahur ne’e ho dalen Idáte hanaran “Lore-nain”, sira sei kaer surik ka lensu hodi dansa hakse’ek hasoru feto dahur-nain sira. Prosesu dansa ne’e hahú uluk hosi feto (dahur-nain) sira dere sira-nia instrumentu, hafoin mane (lore-nain) sira tama ba anima.

Bainhira mane lore-nain ida lolo nia surik ka lensu hodi daku ba-mai iha feto dahur-nain nia oin ka rentós ne’e, iha signifikadu rua katak: (1) mane oan ne’e hakarak espresa nia laran haksolok, (2) bele mós iha sentimentu domin ba feto oan ne’e. Bainhira feto oan dahur-nain ne’e hasai mós nia hamnasa ki’ik (sorizu/ senyuman) ne’e bele signifika (1) babain de'it hodi halo mane oan haksolok netik, (2) iha mós respons domin ba mane oan ne’e.

Glosáriu ba dalen Idáte:

Baba: babadók/ batuki nu'udar instrumentu ne'ebe feitu hosi ai ho bibi  nia kulit.

Dahur-nain: feto ho funsaun toka instrumentu ne’e hodi hatais tais-feto (sabulu), lipa, ka kabaya. 

Dadír: instrumentu ne'ebé feitu hosi riti ho tamañu belar kabuar, no kabuar ki'ik ida tan iha klaran hanesan karau husar. 

Eti-eta: hena hodi bobar ba kabun nu'udar futukabun hodi hametin tais ne’ebé nia hatais.

Kabo: fatin públiku

Leka: fatin tebedai (bidu-dahur)

Lore-nain: Mane ne’ebé dahur/ tebedai no sei hatais tais-mane, bobar hena mutin (eti-eta) iha kanotak nu'udar futukabun espesiál ba tebedai no serimónia ritual seluk ne’ebé komún eziste iha rai doben TL, sira kesi manulain (manu-fulun) ka kaibauk iha ulun, tara ka hahenu mós mortén ka belak iha hirusmatan, kesi dasarai (bibi-fulun/bebeto) iha ain-kabun, kaer mós surik ka lensu nu'udar alternativu seluk.

Mane sira sei dahur hodi hananu ho kantiga be oioin, maibé iha vídeo ne’e ita rona sira haklalak de'it ho liafuan “ai didauwe, didauwe” tanba laiha koordenasaun di’ak ho cameraman, no sira lahatene katak malae filma hela sira, malae hafuhu subar hela ko kamera maibé avó sira lahatene, tanba iha biban ne’ebá avó sira-ne’e seidauk iha koñesimentu ba kamera, sira hanoin katak malae kaer hela besi baibain ruma.#.

https://audiovisualarchives.org

 

Thursday, September 14, 2023

Refujiadu '99 ha Cairui



21-9-99: Refujiadu '99 halo sorumutu iha akampamentu Mota ninin Cairui nian hodi kria mekanizmu ruma kona-ba distribuisaun aihán bainhira aviaun INTERFET hatún ho parakedas hosi loro-leten tun mai rai. Sorumutu ne'e lidera hosi Sr. Marcos Barique (Inaforek) ho tan lider komunitáriu balun. Sorumutu refere realiza depoizde INTERFET tun Dili iha loron 20-9-99.#
25-9-99: Ema boot sira sente duni sai refujiadu, enkuantu labarik sira sente fali hanesan eventu ba piknik. Ha'u ho Flávio (Asara) hamutuk ho labarik sira hariis hela iha mota Carui nian.#
16-9-99: Ami na'in-3, ha'u ho tiu Simião Ximenes Latiboe no tiu Asala hosi Wegaba bá buka aihán iha Cairui maibé la konsege hetan tanba populasaun Cairui ses hotu ba ailaran. Iha mota laran Lu-Amut ami hasoru malun ho kolega na’in-3 iha foto ne’e. Ami na’in-4 mesak FADOLA (Faluk Doben Laek), ami selfi lai molok fahe malu. Altura ne'ebá ami (ha'u, tiu Latiboe, tiu Asala) sei akampa iha Wegaba, enkuantu kolega na'in-3 ne'e ha'u lahatene sira-nia fatin akampamentu. Kolega na’in tolu ne’e mak joven ida se ha'u la sala nia hela iha Materaten Manatuto, ha'u, Jaime Baucau oan, no João Pequenino Laclubar oan ho naran fb mak pequinho Joao.#

30-08-99: Loron Konsulta Populár, bainhira ha'u vota hotu tiha iha Sentru Votasaun Aiteas (antigo SD II Manatuto), nu'udar local staff UNAMET ha'u hetan orientasaun hosi Mr. Moro hodi bá hein eskritóriu UNAMET, Aiteas (rezidénsia Sr. Hélio Miranda nian). Iha-ne'ebá, membru POLRI na'in-4 halo patrulla bá hamutuk ho ha'u hodi konversa halimar hodi hein to’o oras votasaun remata mak ami fahe malu. Kolega Albano (matebian) nu'udar sofér UN be kaer hela xapeo UN iha liman sorin hodi sadere iha airiin ne’e, nia mós to’o ikus halai bá Cairui.##

Tuesday, September 5, 2023

Komparasaun Badak Entre Vinte Quatro Anos Dahuluk no Daruak

1975 - 1999= 24 anos: (1) períodu integrasaun

1999 - 2023= 24 anos: (2) períodu independénsia

Períodu Integrasaun

Períodu integrasaun nakonu ho violénsia inklui kastigu, torturasaun no oho Timoroan hosi TNI Forsa Invazór rezime Soeharto nian. Hahú hosi jornalista Australiano  na’in-5 iha Balibo iha 1975 hodi loke dalan no odamatan ba sira-nia asaun violentu durante tinan 24 nia laran. Tan de'it asaun brutalidade TNI nian mak mosu fatin koñesidu balun ho naran: Jakarta Dua iha munisípiu Ainaro akontese simultáneamente hosi loron 26 de Fevereiro de 1976 to’o 1979, Insidente Marabia 10 de Junho 1980, Insidente Krarás Agostu 1983 iha munisípiu Viqueque, no Insidente Santa Cruz 12 Novembro 1991. Kontinuasaun hosi insidente hirak iha leten, Forsa Indonéziu kaptura Timoroan hirak ne’ebé deskonfia kontribui ba prosesu klandestina (Orang Berkepala Dua) hodi bá kastigu nu'udar Prizoneiru Polítiku (Tahanan Politik), oho no balun lakon la hetan informasaun to’o ohin loron. Maske nune’e, dezenvolvimentu be Indonézia harii, harii daudaun, no oho ema mós, oho daudaun. Tanba ida-ne’e mak sentimentu Ódiu no Anti hosi Timoroan sira hahú moris buras to’o tempu oportunu ida mak Timoroan sira hamriik ho aten brani haklalak hodi kontra Rezime Soeharto nian no konsege lori Timoroan ba Konsulta Popular 30 Agosto Noventa Nove nu'udar desizaun hosi prezidente Habibie hodi loke Opsaun Rua mak "Simu Autonomía no Rezeita Autonomía" (2 opsi: menerima Otonomi dan menolak Otonomi).

Konsekuénsia hosi Konsulta Populár

Indonézia tenke hakat sai husik hela Timor-Leste nu'udar konsekuénsia hosi Konsulta Populár 30-8-99, no 4-9-99 nu'udar loron rezultad finál Konsulta Populár nian ne’ebé anúnsia diretamente hosi Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoens Unidas Kofi Anan hosi Nova Iorke ne’ebé hatudu katak: 94.388 mak hili autonomía enkuantu 344.580 mak rezeita autonomía, no rezultadu refere korresponde ba 21,50% kontra 78,50% hosi 450.000 votantes rejistadu, no votus válidu mak 438.968. Ho nune’e Indonéziu tenke fila kotuk bá daudaun husik hela Timoroan ne’ebé moris hela ho matabeen, ho sofrimentu no tristeza durante tinan 24 nia laran. 

Períodu Independénsia

Períodu independénsia hahú iha 1999 depoizde Konsulta Populár, no Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) sei tau-matan liuhosi misaun UNTAET (United Nations Transitional Administration for Timor-Leste) nu'udar períodu tranzitóriu 1 durante tinan 2 ho balu, hafoin ONU fó podér ba Timoroan hodi proklama nia loron Restaurasaun ne'ebé monu iha 20 de Maio de 2002. Nune’e, Bainhira ita sura hosi 1999 to’o agora hamutuk tinan 24 ona, maibé ita-nia dezenvolvimentu sei hakdasak kompara ho períodu integrasaun. Ida-ne'e, haree hosi ókulu povu ki’ik nian katak Ulun Boot sira mak la rona malu, laiha boa vontade atu tur hamutuk, hodi kria mekanizmu ida be di’akliu hodi dezenvolve país doben ida-ne'e. Ita hein katak bele akontese mudansa ruma, atu ita keta hakdasak nafatin maibé bele hakat liu ba oin nu'udar rai selu-seluk iha mundu._