Monday, October 23, 2023

Halibur Hamutuk Iha Knaar Ida (e.p 224)

Halibur malun ho belun serbisu

Iha tinan sanuluresin-ida liubá 

Fahe malu tiha, lahetan ain-fatin

Rona lerek naran, larona lian lahasoru malu.

-

Hakoak malun nu'udar maun-alin

Hamnasa furak sinál amizade

Fahe malun tiha, tan ezijénsia

Lahasoru malun tan distánsia.

~::~

Wednesday, October 18, 2023

Sasán Folin Sa’e no Ai-Maran Prende Moos (e.p 223)

Mina kombustivel - folin sa’e as
Sasán loja no fos - folin sa’e duka
Sigarru lori moras - folin sa’e tun
Ami povu nia produtu - folin mantein.
-
Ha'u-nia ai-maran - folin mantein
Foin prepara - atu hodi hetan buat-rahun
Hetan buat-rahun - hodi sosa netik fos
Guarda Florestal - prende moos tiha.
Povu ki’ik fila-liman - ho produtu lokál
Ema boot hakarak liu - sosa husi loja
Ema ki’ik nivel ki’ik - sosa ami-nian
Ema boot nivel as - sosa husi loja. 
~;;~

Monday, October 16, 2023

Entrevista Radio Nederland ho Chefe Estado Maior TMR 1998

Entrevista rádio Nederland ho Chefe Estado Maior das FALINTIL Taur Matan Ruak realiza iha fin-de-agostu 1998 (haluha data fixu), iha área Kulu Jaka Hun, entre Uaimori no Kairui nia klaran. Eventu ne’e akontese bainhira ha'u lori dr. Andrew nu'udar médiku iha klínika Motael, no fotógrafu joven ida hosi Brazil (naran ha'u haluha). Dr. Andrew ema australianu ne'ebé nia halo konsulta ba pasiente sira iha klínika Motael, no nia mós kontribui makaas ba FALINTIL antes, maibé foin primeira vez mak mai hasoru malu ho Chefe Estado Maior das FALINTIL iha fatin ida-ne'e atraves husi ha'u-nia esforsu. Ami bá ne’ebá bainhira estafeta Chefe Estado Maior nian naran João Emeri ema Laleia oan mak mai kontakta ha'u iha Dili katak Chefe Estado Maior prontu ona atu simu bainaka foun balun. Iha momentu ne’ebá ativista SOLIDAMOR husi Indonézia kompostu husi Ross Damayanti ho nia kolega mane na’in-2 mós iha ne’ebá uluk ona antes loron 1. Enkontru no entrevista refere akontese semana 1 resin depoizde komemorasaun loron FALINTIL 20 de Agosto 1998. 

Fofoun, ha'u ho ativista estranjeiru na’in-2 ne’e, sai husi hotel Turismo ho karreta Suzuki Jimny kor-azúl ida na’in ba Cecílio Caminha (matebian), no entrega hikas ba mikrolet Reformasi ho sofér ema Baucau oan ho naran Caetano. ami grupu ki'ik ida mak akompaña bainaka na'in-2 ne'e. Grupu ami-nian kompostu husi: ha'u, Nazi (Napoleão), Manek (maun Calistro hela besik hospital antigu Lahane), no Guntur (Pedro de Sá) inklui tan membru klandestiu oan sira husi LaleiaAmi sai husi Dili rai hahú nakukun ona, ami to’o iha Laleia iha uma kolega João Emeri no maun Boni sira-nian, ami deskansa uitoan hodi kontinua ho mikrolet Reformasi diresaun ba Kairui. Bainhira to'o iha Kairui, ami kontinua la'o ain sa’e tuir mota Kairui nian hodi atinji to’o iha akampamentu Chefe Estado Maior nian iha oras madrugada besik rai loron.

Ami hela iha akampamentu Chefe Estado Maior TMR, hamutuk ho atual prezidente Fretilin Lu-Olo, Falur Rate Laek (ex komandante Rejiaun 3 Cruzeiro), Sabika (ex komandante Rejiaun 2), L. Fohorai Boot (L-7) (ex segundu komandante Rejiaun 3, Ular (ex komandante rejiaun 4), no gerilleirus FALINTIL seluk ne'ebé hamutuk iha akampamentu ne'e. Altura ne'ebá foin halo mudansa, Sekretáriu rejiaun 2 Falur Rate Laek muda fali ba asume kargu komandante rejiaun 3 hodi mai hela iha área Laclubar nian hodi troka komandante Sabika mai fali rejiaun 2, komandante L-7 mós muda husi rejiaun 2 muda fali nu'udar segundu komandante rejiaun 3, no sira-nia akampamentu iha Tasi-Fatin Soibada nian, no komandante Ular nu'udar komandante rejiaun 4 muda fali mai hela iha área Ermera ninian.

Ami ho bainaka estranjeiru 2 ne'e hela iha akampamentu durante loron 4. Atividade durante loron 4 nian mak hanesan: entrevista badak ho gerilleiru Falintil sira, no ami mós asiste "entrevista entre rádio Nederland ho Chefe Estado Maior da Falintil, TMR.

Ami fila tun nafatin liuhosi Kairui toba uitoan, no dadeersan nakukun sai fali ho mikrolet Gramania mai Dili lori bainaka na'in-2 ba hatuun hela iha hotel Turismo kotuk mak ami fahe malun. 

-

Monday, October 2, 2023

Eventu balun iha tempu Portugés (Patrimóniu Kulturál II)



Rekordasaun hosi tempu Timor Portugés (Província Ultramarino), biban ne’ebé Timor-Leste sei sai parte hosi Governo da República Portugesa nian. Vídeo ne’e kria iha dékada 1960 iha Dili.