Tuesday, September 5, 2023

Komparasaun Badak Entre Vinte Quatro Anos Dahuluk no Daruak

1975 - 1999= 24 anos: (1) períodu integrasaun

1999 - 2023= 24 anos: (2) períodu independénsia

Períodu Integrasaun

Períodu integrasaun nakonu ho violénsia inklui kastigu, torturasaun no oho Timoroan hosi TNI Forsa Invazór rezime Soeharto nian. Hahú hosi jornalista Australiano  na’in-5 iha Balibo iha 1975 hodi loke dalan no odamatan ba sira-nia asaun violentu durante tinan 24 nia laran. Tan de'it asaun brutalidade TNI nian mak mosu fatin koñesidu balun ho naran: Jakarta Dua iha munisípiu Ainaro akontese simultáneamente hosi loron 26 de Fevereiro de 1976 to’o 1979, Insidente Marabia 10 de Junho 1980, Insidente Krarás Agostu 1983 iha munisípiu Viqueque, no Insidente Santa Cruz 12 Novembro 1991. Kontinuasaun hosi insidente hirak iha leten, Forsa Indonéziu kaptura Timoroan hirak ne’ebé deskonfia kontribui ba prosesu klandestina (Orang Berkepala Dua) hodi bá kastigu nu'udar Prizoneiru Polítiku (Tahanan Politik), oho no balun lakon la hetan informasaun to’o ohin loron. Maske nune’e, dezenvolvimentu be Indonézia harii, harii daudaun, no oho ema mós, oho daudaun. Tanba ida-ne’e mak sentimentu Ódiu no Anti hosi Timoroan sira hahú moris buras to’o tempu oportunu ida mak Timoroan sira hamriik ho aten brani haklalak hodi kontra Rezime Soeharto nian no konsege lori Timoroan ba Konsulta Popular 30 Agosto Noventa Nove nu'udar desizaun hosi prezidente Habibie hodi loke Opsaun Rua mak "Simu Autonomía no Rezeita Autonomía" (2 opsi: menerima Otonomi dan menolak Otonomi).

Konsekuénsia hosi Konsulta Populár

Indonézia tenke hakat sai husik hela Timor-Leste nu'udar konsekuénsia hosi Konsulta Populár 30-8-99, no 4-9-99 nu'udar loron rezultad finál Konsulta Populár nian ne’ebé anúnsia diretamente hosi Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoens Unidas Kofi Anan hosi Nova Iorke ne’ebé hatudu katak: 94.388 mak hili autonomía enkuantu 344.580 mak rezeita autonomía, no rezultadu refere korresponde ba 21,50% kontra 78,50% hosi 450.000 votantes rejistadu, no votus válidu mak 438.968. Ho nune’e Indonéziu tenke fila kotuk bá daudaun husik hela Timoroan ne’ebé moris hela ho matabeen, ho sofrimentu no tristeza durante tinan 24 nia laran. 

Períodu Independénsia

Períodu independénsia hahú iha 1999 depoizde Konsulta Populár, no Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) sei tau-matan liuhosi misaun UNTAET (United Nations Transitional Administration for Timor-Leste) nu'udar períodu tranzitóriu 1 durante tinan 2 ho balu, hafoin ONU fó podér ba Timoroan hodi proklama nia loron Restaurasaun ne'ebé monu iha 20 de Maio de 2002. Nune’e, Bainhira ita sura hosi 1999 to’o agora hamutuk tinan 24 ona, maibé ita-nia dezenvolvimentu sei hakdasak kompara ho períodu integrasaun. Ida-ne'e, haree hosi ókulu povu ki’ik nian katak Ulun Boot sira mak la rona malu, laiha boa vontade atu tur hamutuk, hodi kria mekanizmu ida be di’akliu hodi dezenvolve país doben ida-ne'e. Ita hein katak bele akontese mudansa ruma, atu ita keta hakdasak nafatin maibé bele hakat liu ba oin nu'udar rai selu-seluk iha mundu._