HINO VETERANOS (portuges)
-
Três de Março data
indelével
Rekadu, dadolin ritmu Timur nian, mai ita haburas ita Lian Tetun, mai ita banati Tetun INL.
HINO VETERANOS (portuges)
-
Três de Março data
indelével
Udan boot turu tun - bee sulin sobak
bibi luhan
Hori uluk kedas, hori wain nanis
Tinan ne’e lahanesan ho tinan kotuk
Mudansa klimátika, ita si’ik sala
Si’ik sala ba tempu udan no
bailoro
Si’ik sala ba tempu kuda
batar nian
Dehan katak, tinan ne’e
bailoro naruk.
Balun dehan udan tinan sei
mai tarde
Balun katak udan tinan sei
mai sedu
Realidade muda tiha ita-nia sasi'ik
Tinan ida-ne'e, udan turu
tuir tempu.
Kalohan taka rai, udan riba daudaun
Maun alin leba modo, helik
uma tatís
Hein udan para tiha, la'o
kontinua
Buka netik Dolar Ida aban matabixu.
~::~
Insidente Santa Cruz ne’ebé akontese iha 12 Novembro 1991
iha tempu okupasaun Indonézia iha Timor-Leste ne’ebé momentu ne’ebá sei hanaran
Timor Timur. Insidente ne’e koñesidu mós nu'udar Masakre Santa Cruz, no hosi
parte Indonézia bolu Tragedi Pembantain Santa Cruz bainhira militár Indonéziu (TNI)
sira ataka ho forsa armadu hasoru joven sira ne’ebé halo serimónia prosisaun hosi
Igraja Motael to’o iha Portaun Semitériu Santa Cruz nian. Insidente refere akontese
mós iha tempu Rejime Soeharto nian, no afeta ba joven atus-resin mak lakon sira-nia
vida.
Nune’e, atu komemora momentu istóriku ne’e, kada tinan
sei hahú Misa Solene iha Igreja Motael afoin serimónia ikus sei realiza iha
Semitériu Santa Cruz hodi hasa’e Honra no Glória hodi hanoin hikas matebian
sira 12 Novembru nian.
Iha biban ne’ebá, serimónia prosisaun refere realiza
depoizde Misa iha Motael ba matebian Sebastião Gomes ne’ebé antes ne’ebá TNI
sira tiru mate iha igreja Motael no depoizde misa, sei bá Kari Aifunan iha
Santa Cruz, maibé serimónia Kari Aifunan la konsege realiza tanba TNI tiru/
rega hasoru uluk tiha, nune’e sira be tuir prosisaun namkari halai fila, enkuantu
sira ne’ebé la konsege halai simu konsekuénsia todan. Balun mate iha fatin, no balun hetan kanek todan no kamán. Balun ne’ebé kanek TNI sira tula ba Hospitál Militar
Lahane enkuantu balun ne’ebé mate TNI tula ho truk lori bá fakar/ hakoi iha
fatin sekretu TNI nian mak to’o oras-ne’e seidauk identifika.***
Poezia tuirmai ne’e hakerek iha 8-11-2008 nu'udar
Espresaun Poétika (e.p ix), hamutuk ho foto 12 novembru tahan rua ne’ebé atan ha'u
empresta hosi mister google.
Entrevista rádio Nederland ho Chefe Estado Maior das FALINTIL Taur Matan Ruak realiza iha fin-de-agostu 1998 (haluha data fixu), iha área Kulu Jaka Hun, entre Uaimori no Kairui nia klaran. Eventu ne’e akontese bainhira ha'u lori dr. Andrew nu'udar médiku iha klínika Motael, no fotógrafu joven ida hosi Brazil (naran ha'u haluha). Dr. Andrew ema australianu ne'ebé nia halo konsulta ba pasiente sira iha klínika Motael, no nia mós kontribui makaas ba FALINTIL antes, maibé foin primeira vez mak mai hasoru malu ho Chefe Estado Maior das FALINTIL iha fatin ida-ne'e atraves husi ha'u-nia esforsu. Ami bá ne’ebá bainhira estafeta Chefe Estado Maior nian naran João Emeri ema Laleia oan mak mai kontakta ha'u iha Dili katak Chefe Estado Maior prontu ona atu simu bainaka foun balun. Iha momentu ne’ebá ativista SOLIDAMOR husi Indonézia kompostu husi Ross Damayanti ho nia kolega mane na’in-2 mós iha ne’ebá uluk ona antes loron 1. Enkontru no entrevista refere akontese semana 1 resin depoizde komemorasaun loron FALINTIL 20 de Agosto 1998.
Fofoun, ha'u ho ativista estranjeiru na’in-2 ne’e, sai husi hotel Turismo ho karreta Suzuki Jimny kor-azúl ida na’in ba Cecílio Caminha (matebian), no entrega hikas ba mikrolet Reformasi ho sofér ema Baucau oan ho naran Caetano. ami grupu ki'ik ida mak akompaña bainaka na'in-2 ne'e. Grupu ami-nian kompostu husi: ha'u, Nazi (Napoleão), Manek (maun Calistro hela besik hospital antigu Lahane), no Guntur (Pedro de Sá) inklui tan membru klandestiu oan sira husi Laleia. Ami sai husi Dili rai hahú nakukun ona, ami to’o iha Laleia iha uma kolega João Emeri no maun Boni sira-nian, ami deskansa uitoan hodi kontinua ho mikrolet Reformasi diresaun ba Kairui. Bainhira to'o iha Kairui, ami kontinua la'o ain sa’e tuir mota Kairui nian hodi atinji to’o iha akampamentu Chefe Estado Maior nian iha oras madrugada besik rai loron.
Ami hela iha akampamentu Chefe Estado Maior TMR, hamutuk ho atual prezidente Fretilin Lu-Olo, Falur Rate Laek (ex komandante Rejiaun 3 Cruzeiro), Sabika (ex komandante Rejiaun 2), L. Fohorai Boot (L-7) (ex segundu komandante Rejiaun 3, Ular (ex komandante rejiaun 4), no gerilleirus FALINTIL seluk ne'ebé hamutuk iha akampamentu ne'e. Altura ne'ebá foin halo mudansa, Sekretáriu rejiaun 2 Falur Rate Laek muda fali ba asume kargu komandante rejiaun 3 hodi mai hela iha área Laclubar nian hodi troka komandante Sabika mai fali rejiaun 2, komandante L-7 mós muda husi rejiaun 2 muda fali nu'udar segundu komandante rejiaun 3, no sira-nia akampamentu iha Tasi-Fatin Soibada nian, no komandante Ular nu'udar komandante rejiaun 4 muda fali mai hela iha área Ermera ninian.
Ami ho bainaka estranjeiru 2 ne'e hela iha akampamentu durante loron 4. Atividade durante loron 4 nian mak hanesan: entrevista badak ho gerilleiru Falintil sira, no ami mós asiste "entrevista entre rádio Nederland ho Chefe Estado Maior da Falintil, TMR.
Ami fila tun nafatin liuhosi Kairui toba uitoan, no dadeersan nakukun sai fali ho mikrolet Gramania mai Dili lori bainaka na'in-2 ba hatuun hela iha hotel Turismo kotuk mak ami fahe malun.
-
Dança da Cobra
Bidu-dahur/ tebedai iha Postu Administrativu Laclubar,
Munisípiu Manatuto durante dékada 1950, momentu ne’ebá ha'u-nia aman no belun
balun nia aman sei klosan. Dansa tradisionál ka tebedai/ bidu-dahur ne’e tuir
kultura dalen Idáte nian no kuaze hanesan hela ho balun ne’ebé eziste iha
territóriu Timor-Leste tomak, no malae mutin Portugés sira hanaran
fali nu'udar Dansa Samea (Dança da Cobra), enkuantu iha Laclubar, ema
kostume bolu de'it “dahur” ka “tebedai”.
Iha dahur/
dansa tradisionál ne’e, feto sira sei dere babadók (batuki) no dere
dadír ho ai rohan ida bobar ho hena. Iha instrumentu 2 de'it mak dominante mak:
babadók no dadír. Dadír nu'udar instrumentu ne’ebé labele falta bainhira
babadók lian. Dadír ne’e feitu hosi riti (sosa hosi rai-li’ur),
nia klaran bubu kabuar forma hanesan karau husar. Feto sira be kaer
instrumentu ne’e ho dalen Idáte hanaran “Dahur-nain”, sira sei dere ho
melodía ne’ebé furak tebe-tebes hodi bidu hakse’ek hadulas uluk, iha fatin
tetuk ida nu'udar ita haree iha vídeo daudaun ne’e. Enkuantu mane ne’ebé tama
ba dahur ne’e ho dalen Idáte hanaran “Lore-nain”, sira sei kaer surik ka
lensu hodi dansa hakse’ek hasoru feto dahur-nain sira. Prosesu dansa ne’e hahú
uluk hosi feto (dahur-nain) sira dere sira-nia instrumentu, hafoin mane
(lore-nain) sira tama ba anima.
Bainhira
mane lore-nain ida lolo nia surik ka lensu hodi daku ba-mai iha feto dahur-nain
nia oin ka rentós ne’e, iha signifikadu rua katak: (1) mane oan ne’e hakarak
espresa nia laran haksolok, (2) bele mós iha sentimentu domin ba feto oan ne’e.
Bainhira feto oan dahur-nain ne’e hasai mós nia hamnasa ki’ik (sorizu/
senyuman) ne’e bele signifika (1) babain de'it hodi halo mane oan haksolok
netik, (2) iha mós respons domin ba mane oan ne’e.
Glosáriu ba dalen Idáte:
Baba: babadók/ batuki
nu'udar instrumentu ne'ebe feitu hosi ai ho bibi nia kulit.
Dahur-nain: feto ho funsaun toka
instrumentu ne’e hodi hatais tais-feto (sabulu), lipa, ka kabaya.
Dadír:
instrumentu ne'ebé feitu hosi riti ho tamañu belar kabuar, no
kabuar ki'ik ida tan iha klaran hanesan karau husar.
Eti-eta: hena hodi bobar ba kabun
nu'udar futukabun hodi hametin tais ne’ebé nia hatais.
Kabo: fatin públiku
Leka: fatin tebedai (bidu-dahur)
Lore-nain: Mane ne’ebé dahur/
tebedai no sei hatais tais-mane, bobar hena mutin (eti-eta) iha kanotak
nu'udar futukabun espesiál ba tebedai no serimónia ritual seluk ne’ebé komún
eziste iha rai doben TL, sira kesi manulain (manu-fulun) ka kaibauk iha
ulun, tara ka hahenu mós mortén ka belak iha hirusmatan, kesi dasarai
(bibi-fulun/bebeto) iha ain-kabun, kaer mós surik ka lensu nu'udar
alternativu seluk.
Mane sira sei dahur hodi hananu ho kantiga be oioin, maibé iha vídeo ne’e ita rona sira haklalak de'it ho liafuan “ai didauwe, didauwe” tanba laiha koordenasaun di’ak ho cameraman, no sira lahatene katak malae filma hela sira, malae hafuhu subar hela ko kamera maibé avó sira lahatene, tanba iha biban ne’ebá avó sira-ne’e seidauk iha koñesimentu ba kamera, sira hanoin katak malae kaer hela besi baibain ruma.#.
https://audiovisualarchives.org
1975 - 1999= 24 anos: (1) períodu integrasaun
Ha'u ema maksalak - sala liu ona
(i)
(i)
Aihán lokál rai ne'e nian