Aquários Vinte Três
Rekadu, dadolin ritmu Timur nian, mai ita haburas ita Lian Tetun, mai ita banati Tetun INL.
Monday, March 31, 2025
Selamat hari raya Idul Fitri 2025
Tuesday, March 25, 2025
Governu planeia taka EP no IP
Tuesday, March 18, 2025
Haluha Tanba sa (e.p 234)
Friday, February 14, 2025
Lala'ok Moris Nian (e.p 233)
Sunday, December 1, 2024
Sesé Mak Duni Imi (e.p 232)
Friday, October 25, 2024
Maun Alin Hakarak Fila Hikas Mai (e.p 231)
(i)
(ii)
(iii)
(iv)
~::~
Monday, September 16, 2024
Maubere Manisé (Canção antiga)
Uma linda canção dos militares portugueses da Companhia Caçadores / CCAÇ-13 de Laclubar nas décadas de 60 e 70, mas infelizmente não sabemos o significado da música.
-
Knananuk badak iha leten kria hosi tropa
militar hirak be uluk destakadu iha Companhia Caçadores/ CCAÇ-13 Laclubar nian
iha dékada 60-70, biban nebá ami sei putu no ami sempre hananu, infelízmente
ami la kompriende nia signifikadu. Ha’u rasik hanoin hela atu tau notas maibé
seidauk iha biban.
Saturday, August 31, 2024
Lahatene Tansá (e.p 230)
Hasoru malu be hateke seluk tiha
Tur besik hela mós oin buis ba malu
La hasé malu la katak buat ida.
Tuesday, April 23, 2024
Friday, March 22, 2024
A Loja de LAY TITSHION em SOIBADA
Katuas LAY TITSHION o Dono da Loja de
Soibada junto com os militares de CCAÇ-13 de Laclubar nos anos de 70. Na época dos portugueses, a loja era
localizada em frente do Mercado Tradicional de Soibada. A fachada da loja
também era usada como campo de luta de galos nos domingos e outros feriados.
-
Katuas LAY TITSHION na’in ba Loja Soibada
hamriik hamutuk ho militar sira hosi CCAÇ-13 Laclubar nian iha dékada 70 nia
laran. Iha tempu Portugés loja ne’e hateke oin ba
kampu Bazár Tradisional Soibada nian. Iha loja oin nu'udar mós fatin futumanu
iha domingu no loron boot seluk.
-
Sunday, March 3, 2024
HINO VETERANOS
HINO VETERANOS (portuges)
-
Três de Março data
indelével
Saturday, February 10, 2024
Haree Rasik Ho Matan (e.p 228)
Udan boot turu tun - bee sulin sobak
bibi luhan
Tuesday, February 6, 2024
Naktuka Murak Ami Liras Sorin (e.p 227)
Hori uluk kedas, hori wain nanis
Wednesday, December 20, 2023
Governante Ignora Povu Nia Esperansa (e.p 226)
Tinan ne’e lahanesan ho tinan kotuk
Friday, December 15, 2023
Udan Tinan Ne'e Mai Tuir Oras (e.p 225)
Mudansa klimátika, ita si’ik sala
Si’ik sala ba tempu udan no
bailoro
Si’ik sala ba tempu kuda
batar nian
Dehan katak, tinan ne’e
bailoro naruk.
Balun dehan udan tinan sei
mai tarde
Balun katak udan tinan sei
mai sedu
Realidade muda tiha ita-nia sasi'ik
Tinan ida-ne'e, udan turu
tuir tempu.
Kalohan taka rai, udan riba daudaun
Maun alin leba modo, helik
uma tatís
Hein udan para tiha, la'o
kontinua
Buka netik Dolar Ida aban matabixu.
~::~
Monday, November 27, 2023
Testo de Proclamação da Independência 28 de Novembro de 1975
Sunday, November 12, 2023
Hanoin Hikas Insidente 12-11-91
Insidente Santa Cruz ne’ebé akontese iha 12 Novembro 1991
iha tempu okupasaun Indonézia iha Timor-Leste ne’ebé momentu ne’ebá sei hanaran
Timor Timur. Insidente ne’e koñesidu mós nu'udar Masakre Santa Cruz, no hosi
parte Indonézia bolu Tragedi Pembantain Santa Cruz bainhira militár Indonéziu (TNI)
sira ataka ho forsa armadu hasoru joven sira ne’ebé halo serimónia prosisaun hosi
Igraja Motael to’o iha Portaun Semitériu Santa Cruz nian. Insidente refere akontese
mós iha tempu Rejime Soeharto nian, no afeta ba joven atus-resin mak lakon sira-nia
vida.
Nune’e, atu komemora momentu istóriku ne’e, kada tinan
sei hahú Misa Solene iha Igreja Motael afoin serimónia ikus sei realiza iha
Semitériu Santa Cruz hodi hasa’e Honra no Glória hodi hanoin hikas matebian
sira 12 Novembru nian.
Iha biban ne’ebá, serimónia prosisaun refere realiza
depoizde Misa iha Motael ba matebian Sebastião Gomes ne’ebé antes ne’ebá TNI
sira tiru mate iha igreja Motael no depoizde misa, sei bá Kari Aifunan iha
Santa Cruz, maibé serimónia Kari Aifunan la konsege realiza tanba TNI tiru/
rega hasoru uluk tiha, nune’e sira be tuir prosisaun namkari halai fila, enkuantu
sira ne’ebé la konsege halai simu konsekuénsia todan. Balun mate iha fatin, no balun hetan kanek todan no kamán. Balun ne’ebé kanek TNI sira tula ba Hospitál Militar
Lahane enkuantu balun ne’ebé mate TNI tula ho truk lori bá fakar/ hakoi iha
fatin sekretu TNI nian mak to’o oras-ne’e seidauk identifika.***
Poezia tuirmai ne’e hakerek iha 8-11-2008 nu'udar
Espresaun Poétika (e.p ix), hamutuk ho foto 12 novembru tahan rua ne’ebé atan ha'u
empresta hosi mister google.
Monday, October 23, 2023
Wednesday, October 18, 2023
Sasán Folin Sa’e no Ai-Maran Prende Moos (e.p 223)
Sasán loja no fos - folin sa’e duka
Sigarru lori moras - folin sa’e tun
Ami povu nia produtu - folin mantein.
Monday, October 16, 2023
Entrevista Radio Nederland ho Chefe Estado Maior TMR 1998
Entrevista rádio Nederland ho Chefe Estado Maior das FALINTIL Taur Matan Ruak realiza iha fin-de-agostu 1998 (haluha data fixu), iha área Kulu Jaka Hun, entre Uaimori no Kairui nia klaran. Eventu ne’e akontese bainhira ha'u lori dr. Andrew nu'udar médiku iha klínika Motael, no fotógrafu joven ida hosi Brazil (naran ha'u haluha). Dr. Andrew ema australianu ne'ebé nia halo konsulta ba pasiente sira iha klínika Motael, no nia mós kontribui makaas ba FALINTIL antes, maibé foin primeira vez mak mai hasoru malu ho Chefe Estado Maior das FALINTIL iha fatin ida-ne'e atraves husi ha'u-nia esforsu. Ami bá ne’ebá bainhira estafeta Chefe Estado Maior nian naran João Emeri ema Laleia oan mak mai kontakta ha'u iha Dili katak Chefe Estado Maior prontu ona atu simu bainaka foun balun. Iha momentu ne’ebá ativista SOLIDAMOR husi Indonézia kompostu husi Ross Damayanti ho nia kolega mane na’in-2 mós iha ne’ebá uluk ona antes loron 1. Enkontru no entrevista refere akontese semana 1 resin depoizde komemorasaun loron FALINTIL 20 de Agosto 1998.
Fofoun, ha'u ho ativista estranjeiru na’in-2 ne’e, sai husi hotel Turismo ho karreta Suzuki Jimny kor-azúl ida na’in ba Cecílio Caminha (matebian), no entrega hikas ba mikrolet Reformasi ho sofér ema Baucau oan ho naran Caetano. ami grupu ki'ik ida mak akompaña bainaka na'in-2 ne'e. Grupu ami-nian kompostu husi: ha'u, Nazi (Napoleão), Manek (maun Calistro hela besik hospital antigu Lahane), no Guntur (Pedro de Sá) inklui tan membru klandestiu oan sira husi Laleia. Ami sai husi Dili rai hahú nakukun ona, ami to’o iha Laleia iha uma kolega João Emeri no maun Boni sira-nian, ami deskansa uitoan hodi kontinua ho mikrolet Reformasi diresaun ba Kairui. Bainhira to'o iha Kairui, ami kontinua la'o ain sa’e tuir mota Kairui nian hodi atinji to’o iha akampamentu Chefe Estado Maior nian iha oras madrugada besik rai loron.
Ami hela iha akampamentu Chefe Estado Maior TMR, hamutuk ho atual prezidente Fretilin Lu-Olo, Falur Rate Laek (ex komandante Rejiaun 3 Cruzeiro), Sabika (ex komandante Rejiaun 2), L. Fohorai Boot (L-7) (ex segundu komandante Rejiaun 3, Ular (ex komandante rejiaun 4), no gerilleirus FALINTIL seluk ne'ebé hamutuk iha akampamentu ne'e. Altura ne'ebá foin halo mudansa, Sekretáriu rejiaun 2 Falur Rate Laek muda fali ba asume kargu komandante rejiaun 3 hodi mai hela iha área Laclubar nian hodi troka komandante Sabika mai fali rejiaun 2, komandante L-7 mós muda husi rejiaun 2 muda fali nu'udar segundu komandante rejiaun 3, no sira-nia akampamentu iha Tasi-Fatin Soibada nian, no komandante Ular nu'udar komandante rejiaun 4 muda fali mai hela iha área Ermera ninian.
Ami ho bainaka estranjeiru 2 ne'e hela iha akampamentu durante loron 4. Atividade durante loron 4 nian mak hanesan: entrevista badak ho gerilleiru Falintil sira, no ami mós asiste "entrevista entre rádio Nederland ho Chefe Estado Maior da Falintil, TMR.
Ami fila tun nafatin liuhosi Kairui toba uitoan, no dadeersan nakukun sai fali ho mikrolet Gramania mai Dili lori bainaka na'in-2 ba hatuun hela iha hotel Turismo kotuk mak ami fahe malun.
-