Saturday, November 29, 2025

Prepara ba Dezembru 2025

Prezidente Nicolao Lobato mate iha Mindelu área Turiskai nian iha 31-12-78 iha momentu ne'ebe TNI lansa operasaun boot ida ho naran “Operasi Pagar Betís” hodi ataka no serku metin Prezidente Nicolao ho nia membru CCF sira, entaun iha membru CCF barak mak mate iha altura ne’ebá, no atiradór (penembak jitu) TNI nian ida mak tiru kona DE’IT Prezidente Nicolao nia kelen sorin tanba TNI sira hakarak kaer moris nia, maibé infelizmente Prezidente Lobato tiru mate rasik an bazeia ba ninia moto: ”a última bala é a minha vitória”, katak: "bala musan ida ikus mak ha’u-nia vitória”. TNI sira tula nia isin-mate ho helikópteru mai Dili, sira falun ho lensól mutin no hatoba ba kama besi ida hodi hasai foto no hakerek iha foto okos “O Morto do Nicolao”, katak Nicolao nia isin-mate. Foto ne’e espalla iha Timor laran tomak hodi fo avizu ba povu katak Nicolao Lobato mate ona, no Indonézia manán ona funu, maibé Nicolao nia espírito nasionalizmu moris nafatin ba FALINTIL mate restu sira iha Frente Armada, povu doben/ joven ran manas, liman tanan no hirus matan nakloke iha Frente Klandestina, nomós Frente Diplomátika mak ita-nia diplomata sira iha estranjeiru hodi kontinua luta to’o 1999 ita tama ba REFENDUM no restaura hikas ita-nia independénsia iha 20 de maio 2002.
-------------------------------------------------

Friday, November 28, 2025

Proclamação da República Democrática de Timor-Leste


Encarnando a aspiração suprema do Povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comite Central da Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente - FRETlLIN decreta e eu proclamo unilateralmente, a
Independência de Timor-Leste que passa a ser, a partir
das 00.00h de hoje, a República Democrática de Timor-
Leste anti-colonialista e anti-imperialista.

Viva a República Democrática de Timor-Leste!
Viva o Povo de Timor-Leste livre independente!
Viva a Fretilin!


Dili, 28 de Novembro de 1975
PRESIDENTE DA REPÚBLICA 
Francisco Xavier do Amaral
PRIMEIRO MINISTRO
Nicolau Lobato
------------------------------------------- 
Ita kompleta ona tinan-50 ba loron Proklamasaun Independénsia Unilateral nian. Loron ida ohin nu'udar Baze ba Luta Ukun Rasik An nian (28/11/75 - 28/11/2025). Tanba ne'e mak, ha'u koko tau fali iha pájina ne'e tanba ita-nia foin-sa'e barak mak seidauk hatene/ dekór testu ne'e.

Wednesday, November 26, 2025

Vinte Oito Novembro Setenta Cinco [e.p 262]

Vinte Oito Novembro Setenta Cinco
Loron Boot Timoroan mian
Independéncia Unilateral
Realiza duni hosi CCF -
Comite Central da Fretilin
Loron ida nee loron Sagradu
Biban ida nee Lulik tebe-ebes.

Bandeira RDTL hasa’e ba-dahuluk
Akompaña ho hananu 
Hino Nasional Pátria
Kumu liman hakilar Maubere hader ona!
Hadeer ona kaer rasik ita kuda talin!

Ita kore-an ona hosi Kolonializmu!
Ita kore-an ona hosi korrente Oprimista!
Ita hakotu-an ona hosi Na’i no Atan!
Dalan loos ida de'it Ukun Rasik-an!
Mate ka moris Ukun Rasik-an!
---
Viva Comite Central da Fretilin!
Viva Povo de Timor-Leste 
Livre Independente!  
Viva Prezidente RDTL
Franscisco Xavier do Amaral!
Viva Primeiro Ministro Nicolau Lobato!
--- o0o ---

Parabéns hato'o ba povu Timoroan tomak ba selebrasaun loron Proklamasaun Indepenďéncia Unilateral tinan-50 (Bodas de Ouro) sura hosi 28 novembro 1975 - 28 novembro 2025. 
Ukun-an nu'udar Koroa Osanmean ne'ebé ita tenke tane hosi otas ba otas, nomós nu'udar bee kopu ida be ita sei tane la nakfakar. 
Ita Hakru'uk no Respeita Herois da Pátria sira hotu ne'ebé fó an tomak hodi Mate ba Rai Doben ida ne'e._

Friday, November 14, 2025

Susar Ida Hakarak Tulun Susar Seluk [e.p 261]

Rai ida-ne’e moris ho terus

Fatin ida-ne’e hasoru ho susar
Iha kraik kiak balun buka lerek tulun
Iha leten Maun atu tulun fali terus seluk
Iha kraik mukit balun dada lerek is
Iha leten Maun finji, tulun 
fali susar seluk.

Susar ida seidauk hotu, tulun 
tan susar seluk
Terus ida seidauk kotu, tulun 
tan terus foun
Hakarak hatudu ita iha kbiit
Hakarak hasetan ita nia forsa
Kbiit bele iha ba, hateke lai 
ba uma laran
Ki’ik mukit lubun, mak hein hela tulun
Ne'e mak ema dehan
 kiak hasoru terus, terus hasoru kiak 
Tetu to'ok ba dasin, todan 
hanesan hela.
--- o0o ---

Wednesday, November 12, 2025

Doze Novembru '91 [e.p 9]

Doze Novembru  Noventa i Un

(ii)

Doze Novembru tinan Rihun-Ida, 
Atus-Sia, Sianulu Resin-Sia
Trajédia Santa Cruz hahú nakfera
Tarutu nakfera naklekar ba mundu tomak
Timoroan atus resin mate iha loron ne’e
TNI kaer ema kastigu, tortura no oho
Vítima barak mak lakon to’o ohin loron
Santa Cruz mak testemuñu, Rate mak laiha.

(ii)
Biban ne’ebá, mundu foin fiar Timor nia luta
Luta hasoru hahalok at ema nian
Luta ba libertasaun povu doben nian
Luta ba objetivu ukun rasik-an
Maske namtate nu'udar aitahan maran.

(iii)
Nu’udar Timoroan, sira la hakmatek no la hakfodak
Ho aten brani luta nafatin la nakdoko
Hasoru terrór no intimidasaun
Hasoru tutun kro’at no bala musan
Espíritu luta nian manas nafatin la ta’uk mate.

(iv)
Timoroan nia domin boot tebe-tebes
Domin ba pátria rohan la nahas
Moris iha Timor mate ba independénsia
Mate ba independénsia mate ho istória
Hakilar haklalak: Viva Timor-Leste!

(v
Bainhira to'o tempu ita sei hamutu
Kaer liman hamutuk loke neon ba malu
Sunu lilin rate leten kari ai-funan
Hanoin hikas sira-nia luta
Hamutuk fó Omenájen no Orasaun
Hakmatek ba iha Reinu Lalehan.
Viva Timor Leste!
Viva Juventude Louriku Asiuwa’in!
--------------------------------------------

Duabelas November Sembilan Satu

(i)
Duabelas November Sembilanbelas Sembilan Satu
Pecahlah tragedi Santa Cruz
Serentak bunyi letusan menggema ke seantero dunia
Ratusan korban berjatuhan di kala itu
Penangkapan, penyiksaan, pembunuhan  oleh TNI
Banyak korban yang hilang hingga kini
Santa Cruz jadi saksi tanpa batu nisan.

(ii)
Kala itu dunia baru mengakui perjuangan kita
Berjaung menenetang si angkara murka
Berjuang demi kebebasan rakyat negri ini
Berjuang demi sebuah kemerdekaan
Meski berjatuhan ibarat dedaunan kering.

(iii)
Sebagai putra bangsa, semangat juang kian berkobar
Dengan gagah terus berjuang tak gentar
Menentang terror dan intimidasi
Menghadapi laras panjang dan timah panas
Semangat juang terus berkobar tak takut maut.

(iv)
Betapa besarnya cinta akan bangsaku
Cinta pada bangsaku tak pernah pupus
Lahir di tanah air ini, gugur demi kemerdekaan
Demi bangsa dan negara terukir dalam sejarah
Berteriak dan berseru: Hidup Timor-Leste!

(v)
Bila tiba waktunya, kita ‘kan bersama
Bergandengan tangan dan membuka hati
Menyalakan lilin menabur bunga di atas pusara
Merenungkan kembali perjuangan mereka
Memberikan Penghormatan dan Do’a
Kiranya arwahnya telah memperoleh kehidupan yang kekal.
Hidup Timor Leste
Hidup Pemuda Louriku Asuwa’in!
----------------------------------------

Hidup Pemuda Louriku Asuwa’in! Poema ne'e ha'u na'in hakerek iha loron 8-11-2008 
ho lian 2 mak Tetun ho Malaiu nu'udar expresaun poétika [e.p nú.9] nian, 
edit (primeiru) 10-11-18edit (segundu) 8-11-23, no edit da-ikus iha fulan ne’e.

Komemorasaun Masakre Santa Cruz 12 Nov.



 




Iha-ne’e ha'u hakarak sita fali fraze rua hosi Max Stahl no CPD-RDTL hanesan tuirmai: 
• Max Stahl: 
"Nasaun foun Timor-Leste ne’e la manán nia oportunidade ba moris liuhosi vitória ida iha Kampu de Batalla,- maibé nia manán tiha liuhosi kampu de valór ne’ebé fahe nanis ona tuir fronteira kulturál no jeográfika nian". 

• CPD-RDTL:
 "Independénsia la tau iha Bandeza hodi entrega gratuita de’it nu’udar prezente ida mai ita – maibé Independénsia ita sosa hodi ran no ruin".

Povu ne’ebé apoia forte feiu loos INDEPENDÉNSIA mak jeralmente povu ki’ik povu simples sira. Sofrimentu no violasaun ne’ebé tutan nafatin to’o nakfera Masakre 12 de Novembru ’91, joven barak mak mate, barak mak lakon to’o ohin loron. 
Momentu ne’ebá, sira hirak be LA GOSTA INDEPENDÉNSIA, ida-idak tur iha nia uma, kakorok  badak-naruk hodi haree joven ANTI-INTEGRASIONISTA sira-nia TEATRU bainhira militár Indonéziu (SGI) sira duni, kaer toman, baku no soe tama ba Truk Baskulante laran.

To’o fali 1999 depoizde rezultadu votasaun, militár Indonéziu hamutuk ho milísia PRO-AUTONOMÍA sira halo terrór sunu sidade laran, nune’e povu ne’ebé VOTA BA INDEPENDÉNSIA HALAI TIHA BA AILARAN, sira balun hamutuk ho sira-ne’ebé VOTA KONTRA INDEPENDÉNSIA HALAI BA IINDONÉZIA hodi salva moris, enkuantu Max Stahl tara nia Kámera halai hamutuk ho povu sira iha 4 Set ‘99 kalan bá haksumik-an iha foho leten Dare nian ne’ebá  hodi hateke hikas mai Dili laran ne’ebé nakonu ho ahi-suar hodi intimida povu atu halai hotu ba Indonézia através Atambua-Kupang. 

Ohin, ita hotu sei komemora MASAKRE SANTA KRÚZ BA DALA-34 iha duni Santa Krús nu’udar fatin akontesimentu masakre nian, no ita balun hakmatek iha ida-idak nia uma hodi halo reflesaun ba "akontesimentu kruél 12 novembru '91" nian, infelizmente Max Stahl ne’ebé sai na’in ba Sentru Audiovizuál Max Stahl iha Timor-Leste (CAMSTL) la marka ona prezensa iha Serimónia Masakre Santa Cruz ohin tanba Na’i bolu ona ba mundu seluk. Fiar katak istória sei haktuir nafatin ba jerasaun foun no Saudozu Max Stahl nia naran sei morin ba nafatin.
Imajen hirak ne'e nu'udar obra istórika Mr.Max nian ne'ebé ha'u foti hikas hosi internet, obrigado Mr.Google_[Ilde Kabôran]

Sunday, November 9, 2025

Album Rekordasaun [e.p 260]

Ha’u loke fali album foto uluk nian
Loke bá mai, buka tun sa’e, 
hetan duni balu.
Foto kleur ona, belit malu tan tiha
Balu kmeak ona, tanba kleur la loke.

Fihir neineik hodi hanoin biban ne’ebá
Balun hasai ho kolega, 
balun ho doben.
Balun sei moris, 
balun laiha ona iha mundu ne'e... koitadu!
Iha komik maibé iha triste, 
bainhira haree no hanoin hikas.

Ita-nia retratu uluk hasai iha tasi ibun, 
la moos ona.
Balu malahuk balu kulafur tan, 
maibé haluha mak lae.
Haree ba, komik halo ha’u 
hamnasa mes-mesak.
Biar malahuk ba, 
nu’udar rekordasaun ha’u rai nafatin.
--- o0o ---

Friday, November 7, 2025

Udan Novembru [e.p 259]

Udan novembru 
nu'udar udan dahuluk
Mai ho lalais, fila mós lais
Solur moos rai rahun habokon 
batar oan
Batar oan sa'e buras, na'in haksolok.

Udan novembru 
hamaran kosar bailoro nian
Hatún turuk foun haburas ambiente 
Bee suli tun, sasurut lixu tama valeta
Tahu teen valeta okos, nakfilak 
ba raihenek.

Udan novembru 
loke dalan ba udan foun
Loron ida riba loron ida lae
Habokon rai leten hafanun sentimentu
Sentimentu hadi'a, haburas tuir domin
Domin buras ba Rai Doben, 
belar ba Terus na'in.
--- o0o ---