Wednesday, December 31, 2025

BIOGRAFÍA GUIDO DIAMANTINO DA CONCEIÇÃO SOARES

GUIDO DIAMANTINO DA CONCEIÇÃO SOARES
Vise Ministru ba Defeza Nasional 75
Xefe Estadu Maior das Falintil  76-78
Kódigu 3 mak: Kakeu, Fafulu, Akar

Guido Diamantino da Conceição Soares iha tempu Portugés koñesidu ho GUIDO SOARES, nia  uza kódidu 3 mak: Kakeu, Fafulu, no Akar durante iha ailaran. Guido Soares nu’udar oan da-neen husi maun-alin na’in-9 husi Aman ba Augusto da Costa Soares no Inan ba Sara de Jesus Soares. Guido Soares moris iha Posto Administrativo Hatulia, Ermera iha loron 9 fulan Dezembru tinan 1948.

Guido Soares nu’udar oan mane ida ne’ebé sempre rona ba nia aman no inan hahú nanis hosi tempu infánsia. Nia aman servisu nu’udar profesor katekista hosi Laclubar no koñesidu ho naran Mestre Augusto no inan hosi Ainaro. Nia inan aman kaben igreja no kulturalmente kaben  barlakiadu, tanba-ne’e Guido Soares pertense ba lisan Uma Klaran (Ada Usuk/ Ada Ua Mululi) Orlalan Laclubar. Nu’udar profesor katekista, Mestre Augusto halo knaar iha Hatulia Ermera iha maizumenus tinan 1935, kuaze oan sira moris hotu iha Hatulia, tuir mai muda fali bá Ataúro durante tinan balu, no iha tinan 1963 Mestre Augusto ho família muda bá Aileu to’o 1975 mak halai sai hosi Aileu la fila tan to’o mate iha ailaran. 

Entre oan na’in-9, iha maun alin na’in-haat mak tama hotu ba Forsa, sira na’in-4 mak: João Bosco Soares (komandante setor no komisáriu politiku sentru norte 76-78), Valente Soares (komandante setor sentru sul 76-78), Afonso Soares (komandante kompania 1975), no Guido Soares (vise-ministru ba defeza nasional 75, no xefe estadu maior das Falintil 76-78).

 Fatin no data moris: Hatulia, 9-12-1948

Fatin mate: Mindelu Orsnako 31-12-1978

Tinan 1955 – 1961: Guido Soares hahú tama ba eskola Primária Colégio de Infante Sagras, Maliana.

Tinan 1961 – 1967: kontinua ba eskola Pré-Sekundária no Sekundária iha Seminário de Nossa Senhora de Fátima iha Dare, Dili.

Tinan 1967: kontinua tuir vokasaun iha Portugal ho esperansa atu sai padre, maibé Na’i Maromak la hili nia ba dalan ida-ne’e.

Loron 26-10-1973: filafila mai Timor hodi kumpri orden militar no hetan promosaun ho diviza Alferes, tanba ne’e koñesidu mós ho alferes Guido no iha tinan 1974 alferes Guido simu orden ba haknaar iha Companhia Caçadores treze/ CCAÇ-13 Laclubar nian nu’udar 2º Komandante Kompañia.

Tinan 1975: hetan transferénsia mai Quartel General Taibesse, Dili to’o remata iha servisu militar. Iha tempu hanesan Guido Soares hetan nomeasaun nu’udar Chefe de Serviços de Educação to’o Indonézia invade Timor-Leste.

Kontribuisaun ba Luta Libertasaun Nasional

Loron 28 de Novembru 1975: Partidu FRETILIN proklama Independénsia Unilaterál, Guido Soares nomeadu husi CCF nu’udar Vise-Ministru Defeza Nasional Timor-Leste nian.

Loron 7 de Dezembru 1975: Indonézia invade mai Timor-Leste, saudozu evakua ba ailaran.

Tinan 1977: durante Baze de Apoiu Guido Soares simu tan kargu foun nu’udar Xefe Estadu Maior to’o remata.

Fulan Janeiru tinan 1978: bainhira akampa iha akampamentu Kaer Kois, Fatuberliu, Aidila Oan, Xefe Estadu Maior Guido Soares nia matan monu ba Elga do Rosário Alves Lobato (Dau-Lesse), ho nune’e, to’o iha fulan Agostu iha Kaikasa Fatuberliu realiza rejistu sivil ba sira na’in-2 hodi hili Elga nu’udar Guido nia kaben hodi hein bainhira hetan karik Amu-Lulik ruma, bele haraik tan bénsaun ba sira na’in-rua Guido ho Elga. Maibé ida-ne’e la akontese tanba durante fulan dezembru 1978 forsa Indonézia/ TNI sira halo serku Anikilamentu ba Funu na’in Falintil ho membru CCF tomak  inklui Prezidente Nicolau Lobato.

Iha tempu ne’e duni mak Baze de Apoiu rahun, no biban ida ne’e duni Guido Soares hetan kapturasaun husi forsa militar Indonéziu sira iha área Mindelu/ Orsnako nian, nune’e sira na’in-2 (Guido no Elga) hetan torturas ne’ebé kruél tebe-tebes molok forsa TNI sira oho sira na’in-rua.

Tuir informasaun ne’ebé saudozu nia alin feto Mena (Filomena do Carmo Sarmento Ornai Soares) hetan husi sasin balu katak, bainhira forsa Indonéziu oho tiha saudozu, sira tesi kotu tan saudozu nia kakorok halo ulun ketak tiha ho isin lolon. Ne’e mak informasaun ne’ebé família konsege hetan husi sasin balu ne’ebé família hakbesik hodi buka tuir. To’o ohin loron, família husi saudozu nia kaben Elga do Rosário Alves Lobato (Dau-Lesse), maun-alin no família tomak seidauk hatene nia ruin iha loos ne’ebé.

Harohan hosi família

Oh Guido... Oh Kakeu... Oh Fafulu... Oh Akar... Ó iha loos ne’ebé... maske ó-nia feton no família sira lahatene ó-nia fatin loloos, maibé ami sei lahaluha ó-nia laran midar, laran maus ne’ebé ó husik hela mai ami. Maske ó mate ona no la haraik netik kolun no rahun ruma, maibé ó saran ona ó-nia isin tomak, ruin no ran tan de’it Rai Doben Timor-Leste. Ó bele lakon ona, maibé ó-nia naran mak sei la lakon iha família ida-ne’e.

Haktuir fali konversa badak ida entre Inan-Aman ho Oan Mane Na’in-3:

Bainhira situasaun ladi’ak ona tanba forsa TNI nakonu ona iha kapital Dili, Mestre Augusto deside halai ho oan sira bá ailaran. Bainhira sira to’o iha  Baliza entre Same ho Ainaro, Lesati, sira deskansa uitoan ho oan mane na’in-3 mak João Bosco Soares, Guido Soares, no Valente Soares tur hamutuk ho sira-nia papá Augusto Soares no mamá Sara de Jesus Soares hodi dehan ba sira na’in-2 nune’e: “Papá ho Mamá, Oras ne’e daudaun iha ita-nia rai laran ne’e sitiuasaun ein-jerál sei ladi’ak ba oin ona, no sei aumenta at liutan, tanba ne’e ita tenke lori povu evakua bá ailaran”. Papá hatán katak: "papá ho mamá nia murak mean no mutin laiha, ami-nia murak mean no mutin mak oan sira", tanba ne'e ami tenke halai hamutuk ho oan sira". Realidade hatudu duni katak Inan-Aman ho Oan sira tenke halai hotu to’o bá mate hotu iha ailaran, hela de’it mak alin Zeca Soares atualmente sidadaun Australianu hela iha Melbourne, sei bele moris tanba iha tempu Portugues ba eskola tiha iha Portugal, no alin feto na’in-2 mak Mena Soares mós Na’i bolu ona bá mundu seluk, enkuantu Olga Soares mak sei moris. [remata]

--- o0o ---
Biografía badak ne’e hakerek hosi: 
Saudozu nia alin feto Mena do Carmo Sarmento Ornai Soares (Xanoi)
haktuir tan hosi: alin feto Olga Maria Soares, 
no edit hosi: Ildefonso Kaboran
--------------------------------------------------------------

BIOGRAFÍA 
JOÃO BOSCO SOARES _MAU-KIAK
Komandante Setor Sentru Norte &
Komisáriu Polítiku Sentru Norte 76-78

João Bosco Soares (Mau-Kiak) moris iha, Aldeia Sepsoi, Posto Administrativo  Fatubesi, Ermera  iha loron 21 fulan Agostu tinan 1943. Nia moris nu’udar oan da-haat husi maun-alin na’in 9, husi Aman ba Profesór Katekista ida hosi Laclubar ho naran Augusto da Costa Soares no Inan ba Sara de Jesus Soares hosi Ainaro.

Nia aman servisu nu’udar profesor katekista hosi Laclubar no koñesidu ho naran Mestre Augusto no inan hosi Ainaro. Nia inan aman kaben igreja no kulturalmente kaben  barlakiadu, tanba-ne’e João Bosco Soares pertense ba lisan Uma Klaran (Ada Usuk / Ada Ua Mululi) Orlalan Laclubar. Nu’udar profesor katekista, Mestre Augusto halo knaar iha Hatulia Ermera dezde maizumenus tinan 1935, tuir mai muda fali bá Ataúro, no iha tinan 1963 Mestre Augusto ho família muda bá Aileu to’o 1975 mak halai sai hosi Aileu la fila tan to’o mate iha ailaran. Entre oan na’in-9, iha maun alin na’in-haat mak tama hotu ba Forsa, sira na’in-4 mak: João Bosco Soares, Valente Soares, Afonso Soares, no Guido Soares.

Fatin no data moris: aldeia Sepsoi, Fatubesi, Ermera, loron 21-08-1943

Fatin mate: Mindelu Orsnako, dezembru 1978

Tinan 1950 – 1956: João Bosco Soares Mau-Kiak hahú tama eskola Ensino Primária iha Colégio de Nuno Álvares Pereira, Soibada.

Tinan 1956 – 1960: Kontinua eskola iha Pré-Sekundária no Sekundária iha Seminário de Nossa Senhora de Fátima iha Dare, Dili. 

Tinan 1961 – 1962: Saudozu nomeadu nu’udar Profesór Primária hodi hanorin eskola iha Same.

Tinan 1963, João Bosco Soares kumpri orden militar hodi koloka ba Kompañia Militar Lospalos. Iha Lospalos mak João Bosco koñese nia noiva Virgínia Dias Quintas, no iha tinan 1964 sira na’in rua simu sakramentu kaben iha igreja Lospalos. Hosi domin ne’ebé sira na’n-2 harii, Na’i Maromak seidauk haraik kolun no rahun ba sira na’in- rua.

Tinan 1972: Muda mai Dili hodi hetan mós promosaun diviza ba Primeiru Sarjentu no hodi haknaar iha QG Taibesse, Dili.

Depoizde remata kumpri orden militar iha QG (tinan la mensiona) saudozu hetan fali nomeasaun nu’udar Administrador Sosiedade Fatubesi hodi kontrola jestaun no traballador sira ba plantasaun kafé sosiedade nian. 

Kontribuisaun ba Luta Libertasaun Nasional

Loron 7 fulan dezembru tinan 1975:  bainhira Indonézia invade Timor tama mai Dili, João Bosco Soares Mau-Kiak evakua sa’e bá ailaran, maibé nia kaben Virgínia Dias Quintas Soares la konsege evakua tuir bá ailaran no hela nafatin iha Dili.

 Iha ailaran: João Bosco Soares hahú simu kargu nu’udar Primeiru Komandante ba Setor Sentru Norte nian.

Tinan 1977 – 1978: Simu fali kargu foun nu’udar Komisáriu Polítiku Setór Sentru Norte nian. Iha tinan ne’e kedas mak inimigu halo Serku de Anikilamentu ba iha Baze Apoiu hodi halo kapturasaun ba membru CCF nian tomak. Hahú duni altura ne’ebá mak Baze de Apoiu mós rahun, no Komisáriu Polítika João Bosco Soares Maukiak hetan kapturasaun hosi forsa TNI hodi lori sai to’o ohin loron maun-alin no família sira nunka deskobre hetan nia restus mortais ka rate iha loos ne’ebé. Tuir informasaun ne’ebé nia feton Mena hetan husi sasin balu katak, molok atu oho saudozu João Bosco Soares, inmigu halo uluk torturasaun ne’ebé kruél tebe-tebes ba nia hafoin sira oho. Istória ninian rohan ona ba ne’e, ninin ona makne’e. [remata]

-------------------------------------------------------------                                               

BIOGRAFÍ
VALENTE ARAÚJO SOARES _MAU-LULI
Komandante Setor Sentru Sul 76-78

Valente Araújo Soares (Mau-Luli) moris iha Ainaro, iha loron 20 fulan Jullu tinan 1950. Oan da-hitu husi maun-alin na’in-9 husi Aman ba Profesór Katekista ida hosi Laclubar ho naran Augusto da Costa Soares no Inan ba Sara de Jesus Soares hosi Ainaro. Nia aman servisu nu’udar profesor katekista hosi Laclubar no koñesidu ho naran Mestre Augusto no inan hosi Ainaro.

Nia inan aman kaben igreja no kulturalmente kaben  barlakiadu, tanba-ne’e Guido Soares pertense ba lisan Uma Klaran (Ada Usuk / Ada Ua Mululi) Orlalan Laclubar. Nu’udar profesor katekista, Mestre Augusto halo knaar iha Hatulia Ermera dezde maizumenus tinan 1935, tuir mai muda fali ba Ataúro, no iha tinan 1963 Mestre Augusto ho família muda bá Aileu to’o 1975 mak halai sai hosi Aileu la fila tan to’o mate iha ailaran. Entre oan na’in-9, iha maun alin na’in-haat mak tama hotu ba Forsa, sira na’in-4 mak: João Bosco Soares, Valente Soares, Afonso Soares, no Guido Soares.

Fatin no data moris: Ainaro, 20-07-1950

Fatin Mate: Alas, Same, 1978

Tinan 1957: Valente Araújo Soares hahú tama iha eskola Primária Maliana.

Tinan 1963 – 1965: Kontinua fali to’o temata nia Pré-Sekundária iha Eskola Seminário de Nossa Senhora de Fátima iha Dare, Dili.

Tinan 1966: Sai hosi Semináriu hodi kontinua fali nia estuda iha eskola “Engenheiro de Canto Resende” hodi hetan formasaun ba Profesór Posto Eskolar.

Tinan 1968: Remata nia kursu iha Canto Resende, simu fali knaar nu’udar profesór postu eskolar hodi bá hanorin iha Oecusse.

Tinan 1969: Muda fali bá hanorin iha eskola primária Same, no iha Same mak Valente Soares forma nia uma-kain depoizde nia matan monu ba Elsa Maria da Costa Soares hosi suku Holarua Same nian. Hosi domin sira na’in-2 nian, sira konsege hakahu kolun no rahun na’in-3 mak hanesan:

1)      Zeca Maria Soares (mate sei bebe)
2)      Juvêncio Guerra da Costa Soares Mau-Hunu (mate funu laran)
3)      Doroteia Soares (mate funu laran)
Tinan 1972: Valente Soares tenke kumpri orden militar iha Sentru Instrusaun Aileu, no hetan promosaun diviza nu’udar Furriel Milisianu iha Aileu to’o 1975.
Kontribuisaun Luta Libertasaun Nasional
Bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha loron 7 de Dezembru 1975, liu tiha loron hira nia laran, Valente ho família halai evakua bá ailaran. Iha ailaran, Valente Soares simu kargu nu’udar Primeiru Komandante iha Setor Sentru Sul to’o hetan kapturasaun husi forsa TNI iha tinan 1978 iha Alas área Same nian, to’o ohin loron seidauk hatene nia rate no restus mortais iha loos ne’ebé, tanba laiha sasin ruma atu presta testemuñu kona-ba nia mate. Bazeia ba sasin balu katak, saudozu Valente Araujo Soares hetan mós torturas ne’ebé kruél tebe-tebes, no forsa TNI sira mak oho no tesi kotu tiha nia ulun hodi ba soe iha área Fahi-Nehan nian.  Ho nune’e istória kona-ba saudozu Valente Araujo Soares para to’o iha-ne’e, rohan ona makné. [remata]

-------------------------------------------------------------

BIOGRAFÍA 
AFONSO HENRIQUE SOARES
Komandante Kompañía 1975 

Afonso Henriques Soares moris iha Posto Administratiivu Hatulia, Konsellu Ermera iha loron 23 fulan Setembru tinan 1946, nu’udar oan mane da-lima husi maun-alin na’in-9 husi Aman ba Profesor Katekista ida hosi Laclubar ho naran Augusto da Costa Soares no Inan ba Sara de Jesus Soares hosi Ainaro. Nia aman servisu nu’udar profesor katekista hosi Laclubar no koñesidu ho naran Mestre Augusto no inan hosi Ainaro. Nia inan aman kaben igreja no kulturalmente kaben  barlakiadu, tanba-ne’e Afonso Henrique Soares pertense ba lisan Uma Klaran (Ada Usuk / Ada Ua Mululi) Orlalan Laclubar.

Nu’udar profesor katekista, Mestre Augusto halo knaar iha Hatulia Ermera dezde maizumenus tinan 1935, tuir mai muda fali ba Ataúro, no iha tinan 1963 Mestre Augusto ho família muda bá Aileu to’o 1975 mak halai sai hosi Aileu la fila tan to’o mate iha ailaran. Entre oan na’in-9, iha maun alin na’in-haat mak tama hotu ba Forsa, sira na’in-4 mak: João Bosco Soares, Valente Soares, Afonso Soares, no Guido Soares.

Fatin no data moris: Hatulia, 23-09-1946

Fatin Mate: Kailaku, 1975

Tinan 1953 – 1959: Afonso Henrique Soares hahú tama eskola iha Colégio Nuno Álvares Pereira, Soibada.

Tinan 1959 – 1964: kontinua ba Pré-Sekundária no Sekundária iha Eskola Seminário de Nossa Senhora de Fátima iha Dare, Dili.

Tinan 965: hetan xamada ba kumpri orden militar durante tinan 3 nia laran no hetan promosaun ba diviza Furriel Milisianu.

Tinan 1970: Bainhira kumpri remata orden militar, Afonso Henriques hetan fali knaar foun iha Serviços de Economía.

Tinan 1972: Afonso Henrique nomeadu nu’udar Administrador do Posto Administrativu Laulara, Aileu.

Tinan 1974: hetan fali xamada ba tropa hodi kumpri hikas orden militar ba dala rua.

Kontribuisaun ba Luta Libertasaun Nasional

Bainhira militar Indonéziu infiltra tama mai Batugade, Afonso Henrique Soares simu orden nu’udar komandante kompañía hodi komanda forsa kompañia ida liuhosi Kailaku bá avansa Batugade. Infelizmente Afonso Henrique hetan tiru hosi inimigu TNI iha Kailaku no tenke lakon nia vida iha kampu batalla hodi defende Rai Doben ida ne’e. Knaar hirak ne’ebé Afonso Henriques Soares hala’o hatudu duni nia sentimentu Patriotizmu no Nasionalizmu ba Pátria Timor-Leste. Soe hela inan-aman, maun-alin, no família tomak hodi luta ba rai ida-ne’e hodi saran nia isin, ruin no ran hodi buka ukun rasik-an. Ho nune’e, entre maun alin na’in-4, Afonso Henrique Soares mak lakon uluk nia vida iha tinan 1975 iha área Kailaku bainhira luta hasoru forsa TNI._#

            --- o0o ---

Saturday, November 29, 2025

Prepara ba Dezembru 2025

Prezidente Nicolao Lobato mate iha Mindelu área Turiskai nian iha 31-12-78 iha momentu ne'ebe TNI lansa operasaun boot ida ho naran “Operasi Pagar Betís” hodi ataka no serku metin Prezidente Nicolao ho nia membru CCF sira, entaun iha membru CCF barak mak mate iha altura ne’ebá, no atiradór (penembak jitu) TNI nian ida mak tiru kona DE’IT Prezidente Nicolao nia kelen sorin tanba TNI sira hakarak kaer moris nia, maibé infelizmente Prezidente Lobato tiru mate rasik an bazeia ba ninia moto: ”a última bala é a minha vitória”, katak: "bala musan ida ikus mak ha’u-nia vitória”. TNI sira tula nia isin-mate ho helikópteru mai Dili, sira falun ho lensól mutin no hatoba ba kama besi ida hodi hasai foto no hakerek iha foto okos “O Morto do Nicolao”, katak Nicolao nia isin-mate. Foto ne’e espalla iha Timor laran tomak hodi fo avizu ba povu katak Nicolao Lobato mate ona, no Indonézia manán ona funu, maibé Nicolao nia espírito nasionalizmu moris nafatin ba FALINTIL mate restu sira iha Frente Armada, povu doben/ joven ran manas, liman tanan no hirus matan nakloke iha Frente Klandestina, nomós Frente Diplomátika mak ita-nia diplomata sira iha estranjeiru hodi kontinua luta to’o 1999 ita tama ba REFENDUM no restaura hikas ita-nia independénsia iha 20 de maio 2002.
-------------------------------------------------

Friday, November 28, 2025

Proclamação da República Democrática de Timor-Leste


Encarnando a aspiração suprema do Povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comite Central da Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente - FRETlLIN decreta e eu proclamo unilateralmente, a
Independência de Timor-Leste que passa a ser, a partir
das 00.00h de hoje, a República Democrática de Timor-
Leste anti-colonialista e anti-imperialista.

Viva a República Democrática de Timor-Leste!
Viva o Povo de Timor-Leste livre independente!
Viva a Fretilin!


Dili, 28 de Novembro de 1975
PRESIDENTE DA REPÚBLICA 
Francisco Xavier do Amaral
PRIMEIRO MINISTRO
Nicolau Lobato
------------------------------------------- 
Ita kompleta ona tinan-50 ba loron Proklamasaun Independénsia Unilateral nian. Loron ida ohin nu'udar Baze ba Luta Ukun Rasik An nian (28/11/75 - 28/11/2025). Tanba ne'e mak, ha'u koko tau fali iha pájina ne'e tanba ita-nia foin-sa'e barak mak seidauk hatene/ dekór testu ne'e.

Wednesday, November 26, 2025

Vinte Oito Novembro Setenta Cinco [e.p 262]

Vinte Oito Novembro Setenta Cinco
Loron Boot Timoroan mian
Independéncia Unilateral
Realiza duni hosi CCF -
Comite Central da Fretilin
Loron ida nee loron Sagradu
Biban ida nee Lulik tebe-ebes.

Bandeira RDTL hasa’e ba-dahuluk
Akompaña ho hananu 
Hino Nasional Pátria
Kumu liman hakilar Maubere hader ona!
Hadeer ona kaer rasik ita kuda talin!

Ita kore-an ona hosi Kolonializmu!
Ita kore-an ona hosi korrente Oprimista!
Ita hakotu-an ona hosi Na’i no Atan!
Dalan loos ida de'it Ukun Rasik-an!
Mate ka moris Ukun Rasik-an!
---
Viva Comite Central da Fretilin!
Viva Povo de Timor-Leste 
Livre Independente!  
Viva Prezidente RDTL
Franscisco Xavier do Amaral!
Viva Primeiro Ministro Nicolau Lobato!
--- o0o ---

Parabéns hato'o ba povu Timoroan tomak ba selebrasaun loron Proklamasaun Indepenďéncia Unilateral tinan-50 (Bodas de Ouro) sura hosi 28 novembro 1975 - 28 novembro 2025. 
Ukun-an nu'udar Koroa Osanmean ne'ebé ita tenke tane hosi otas ba otas, nomós nu'udar bee kopu ida be ita sei tane la nakfakar. 
Ita Hakru'uk no Respeita Herois da Pátria sira hotu ne'ebé fó an tomak hodi Mate ba Rai Doben ida ne'e._

Friday, November 14, 2025

Susar Ida Hakarak Tulun Susar Seluk [e.p 261]

Rai ida-ne’e moris ho terus

Fatin ida-ne’e hasoru ho susar
Iha kraik kiak balun buka lerek tulun
Iha leten Maun atu tulun fali terus seluk
Iha kraik mukit balun dada lerek is
Iha leten Maun finji, tulun 
fali susar seluk.

Susar ida seidauk hotu, tulun 
tan susar seluk
Terus ida seidauk kotu, tulun 
tan terus foun
Hakarak hatudu ita iha kbiit
Hakarak hasetan ita nia forsa
Kbiit bele iha ba, hateke lai 
ba uma laran
Ki’ik mukit lubun, mak hein hela tulun
Ne'e mak ema dehan
 kiak hasoru terus, terus hasoru kiak 
Tetu to'ok ba dasin, todan 
hanesan hela.
--- o0o ---

Wednesday, November 12, 2025

Doze Novembru '91 [e.p 9]

Doze Novembru  Noventa i Un

(ii)

Doze Novembru tinan Rihun-Ida, 
Atus-Sia, Sianulu Resin-Sia
Trajédia Santa Cruz hahú nakfera
Tarutu nakfera naklekar ba mundu tomak
Timoroan atus resin mate iha loron ne’e
TNI kaer ema kastigu, tortura no oho
Vítima barak mak lakon to’o ohin loron
Santa Cruz mak testemuñu, Rate mak laiha.

(ii)
Biban ne’ebá, mundu foin fiar Timor nia luta
Luta hasoru hahalok at ema nian
Luta ba libertasaun povu doben nian
Luta ba objetivu ukun rasik-an
Maske namtate nu'udar aitahan maran.

(iii)
Nu’udar Timoroan, sira la hakmatek no la hakfodak
Ho aten brani luta nafatin la nakdoko
Hasoru terrór no intimidasaun
Hasoru tutun kro’at no bala musan
Espíritu luta nian manas nafatin la ta’uk mate.

(iv)
Timoroan nia domin boot tebe-tebes
Domin ba pátria rohan la nahas
Moris iha Timor mate ba independénsia
Mate ba independénsia mate ho istória
Hakilar haklalak: Viva Timor-Leste!

(v
Bainhira to'o tempu ita sei hamutu
Kaer liman hamutuk loke neon ba malu
Sunu lilin rate leten kari ai-funan
Hanoin hikas sira-nia luta
Hamutuk fó Omenájen no Orasaun
Hakmatek ba iha Reinu Lalehan.
Viva Timor Leste!
Viva Juventude Louriku Asiuwa’in!
--------------------------------------------

Duabelas November Sembilan Satu

(i)
Duabelas November Sembilanbelas Sembilan Satu
Pecahlah tragedi Santa Cruz
Serentak bunyi letusan menggema ke seantero dunia
Ratusan korban berjatuhan di kala itu
Penangkapan, penyiksaan, pembunuhan  oleh TNI
Banyak korban yang hilang hingga kini
Santa Cruz jadi saksi tanpa batu nisan.

(ii)
Kala itu dunia baru mengakui perjuangan kita
Berjaung menenetang si angkara murka
Berjuang demi kebebasan rakyat negri ini
Berjuang demi sebuah kemerdekaan
Meski berjatuhan ibarat dedaunan kering.

(iii)
Sebagai putra bangsa, semangat juang kian berkobar
Dengan gagah terus berjuang tak gentar
Menentang terror dan intimidasi
Menghadapi laras panjang dan timah panas
Semangat juang terus berkobar tak takut maut.

(iv)
Betapa besarnya cinta akan bangsaku
Cinta pada bangsaku tak pernah pupus
Lahir di tanah air ini, gugur demi kemerdekaan
Demi bangsa dan negara terukir dalam sejarah
Berteriak dan berseru: Hidup Timor-Leste!

(v)
Bila tiba waktunya, kita ‘kan bersama
Bergandengan tangan dan membuka hati
Menyalakan lilin menabur bunga di atas pusara
Merenungkan kembali perjuangan mereka
Memberikan Penghormatan dan Do’a
Kiranya arwahnya telah memperoleh kehidupan yang kekal.
Hidup Timor Leste
Hidup Pemuda Louriku Asuwa’in!
----------------------------------------

Hidup Pemuda Louriku Asuwa’in! Poema ne'e ha'u na'in hakerek iha loron 8-11-2008 
ho lian 2 mak Tetun ho Malaiu nu'udar expresaun poétika [e.p nú.9] nian, 
edit (primeiru) 10-11-18edit (segundu) 8-11-23, no edit da-ikus iha fulan ne’e.

Komemorasaun Masakre Santa Cruz 12 Nov.



 




Iha-ne’e ha'u hakarak sita fali fraze rua hosi Max Stahl no CPD-RDTL hanesan tuirmai: 
• Max Stahl: 
"Nasaun foun Timor-Leste ne’e la manán nia oportunidade ba moris liuhosi vitória ida iha Kampu de Batalla,- maibé nia manán tiha liuhosi kampu de valór ne’ebé fahe nanis ona tuir fronteira kulturál no jeográfika nian". 

• CPD-RDTL:
 "Independénsia la tau iha Bandeza hodi entrega gratuita de’it nu’udar prezente ida mai ita – maibé Independénsia ita sosa hodi ran no ruin".

Povu ne’ebé apoia forte feiu loos INDEPENDÉNSIA mak jeralmente povu ki’ik povu simples sira. Sofrimentu no violasaun ne’ebé tutan nafatin to’o nakfera Masakre 12 de Novembru ’91, joven barak mak mate, barak mak lakon to’o ohin loron. 
Momentu ne’ebá, sira hirak be LA GOSTA INDEPENDÉNSIA, ida-idak tur iha nia uma, kakorok  badak-naruk hodi haree joven ANTI-INTEGRASIONISTA sira-nia TEATRU bainhira militár Indonéziu (SGI) sira duni, kaer toman, baku no soe tama ba Truk Baskulante laran.

To’o fali 1999 depoizde rezultadu votasaun, militár Indonéziu hamutuk ho milísia PRO-AUTONOMÍA sira halo terrór sunu sidade laran, nune’e povu ne’ebé VOTA BA INDEPENDÉNSIA HALAI TIHA BA AILARAN, sira balun hamutuk ho sira-ne’ebé VOTA KONTRA INDEPENDÉNSIA HALAI BA IINDONÉZIA hodi salva moris, enkuantu Max Stahl tara nia Kámera halai hamutuk ho povu sira iha 4 Set ‘99 kalan bá haksumik-an iha foho leten Dare nian ne’ebá  hodi hateke hikas mai Dili laran ne’ebé nakonu ho ahi-suar hodi intimida povu atu halai hotu ba Indonézia através Atambua-Kupang. 

Ohin, ita hotu sei komemora MASAKRE SANTA KRÚZ BA DALA-34 iha duni Santa Krús nu’udar fatin akontesimentu masakre nian, no ita balun hakmatek iha ida-idak nia uma hodi halo reflesaun ba "akontesimentu kruél 12 novembru '91" nian, infelizmente Max Stahl ne’ebé sai na’in ba Sentru Audiovizuál Max Stahl iha Timor-Leste (CAMSTL) la marka ona prezensa iha Serimónia Masakre Santa Cruz ohin tanba Na’i bolu ona ba mundu seluk. Fiar katak istória sei haktuir nafatin ba jerasaun foun no Saudozu Max Stahl nia naran sei morin ba nafatin.
Imajen hirak ne'e nu'udar obra istórika Mr.Max nian ne'ebé ha'u foti hikas hosi internet, obrigado Mr.Google_[Ilde Kabôran]