Rekadu, dadolin ritmu Timur nian, mai ita haburas ita Lian Tetun, mai ita banati Tetun INL.
Friday, December 5, 2008
Koimangko Mesak Midar Soe-let ba Asu
Thursday, November 27, 2008
Ami Sei Nurak (EsPreSaun Poétika XIII)
Nu’udar labarik ami sei matak
Bele nurak bele matak dalan la badak
Hi’it-an badinas dalan sei barak
.
Labarik atu moris ema mai lubun
Labarik atu la'o ema mai tulun
Oras ne'e sei nurak rai sei nakukun
Loron ruma sai boot dalan sei lubun
Murak Mean (EsPreSaun Poétika XII)
murak rai liu dook feto kmo’ok ida
murak rai atu tane no atu bali
feto kmo’ok atu hahí hodi hadomi
tane no bali nia keta hetan susar
hahí hadomi nu’u murak mean.
Emboot Rai Nian (Espresaun Poétika)
Wednesday, November 26, 2008
Istória la bosok (EsPreSaun PoéTika XI)
ó nia matan-been bele bosok
ó nia hahalok bele bosok
Timor nia istória mak la bosok
Monday, November 24, 2008
28 de Novembru 1975 - 2008
Loron 4 tan ita sei komemora 28 Novembru hodi hanoin hikas loron independensia unilateral ne’ebé hala’o hosi FRETILIN iha 28 Novembro 1975 ho Francisco Xavier do Amaral nu’udar prezidente RDTL ba dahuluk nian no Nicolau Lobato nu’udar vice prezidente/ primeiru ministru, bandeira RDTL maka bandeira ne’ebé ohin loron ita haré no konsagra ona iha konstituisaun RDTL nian, no Hino Nasionál maka Pátria Pátria. RDTL (Republika Demoktatika Timor Leste) hahú uza ka temi iha loron 28 Novembru biban nebá. Loron Independensia 28 Novembro nu’udar konsekuensia hosi Revolusaun dos Cravos ne’ebé akontese iha 25 de Abril 1974 iha Portugal hodi hatún rezime Salazar nian, ho ida ne’e maka governo foun Portugal nian fo liberdade ba provisia kolónia sira hotu-hotu inklui provinsia Timor Portugues, naran ne’ebé Timor Leste uza iha tempu koloni Portugues nia ukun.Konsikuensia hosi liberdade maka mosu partidu polítika boot 3 maka FRETILIN- UDT-APODETI no partidu ki’ik 2 maka KOTA-TRABALHISTA. Partidu FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor Leste Independente) ho lider máximu maka Xavier-Nicolau ho nia objetivu UKUN RASIK-AN ho Absolutamente, UDT (União Demokrátika Timorense) ho prezidente partidu maka: Francisco Lopez da Cruz, no Sekretário Jerál ba: Domingos de Oliveira, ho objetivu atu Adere ba Portugal durante tinan 10 molok ba UKUN RASIK-AN, no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timorense) ho prezidente maka: Arnaldo dos Reis Araújo, no Sekretário Jerál ba: José Osorio Soares, ho objetivu atu adere ba Indonesia to’o tinan hirak nia laran hodi ba UKUN RASIK-AN, maibé to’o ikus realidade hatudu oin-seluk APODETI muda fali nia objetivu ba Integrasaun ba Indonesia.
Ohin, loron 28 de Novembro 2008, ita komemora hodi hanoin hikas tinan 33 (tolunu resin-tolu) liubá, nebé provinsia kolónia Portugues nian ki’ik ida Teki-Tekir TARUTU NAKFILAK sai REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR LESTE ka RDTL ne’ebé ita temi no mundu tomak hodi koiñese ohin loron.
Bandeira RDTL hahú hasa’e ba leten as
Kumu liman hakilar Maubere hader ona!
Kumu liman hakilar kaer rasik ó kuda talin!
Hakmatek ona hosi kolonializmu!
Hakmatek ona hosi oprimisista!
Hakmatek ona hosi Na’i no Atan!
Ukun rasik-an! Ukun rasik-an!
Kaer rasik ó kuda-talin!
Baihira bandeira ne’e dada, akompaña ho hananu INU Nasionál "Pátria" to’o iha tutun, remata hotu-hotu hakilar viva Independensia Timor Leste! Viva Fretilin! Vitória...é certa! A luta....continua! Unidos...venceremos!
Maibé independensia ida nebá labele la’o hodi oin, FITUN FOUN MONU SALA tiha, tanba liu deit loron 9 Indonesia invade mai halo Timor Leste halo Timoroan hotu NAKFERA sai rungu-ranga, hotu-hotu halai ba foho tanba ta’uk no pániku. Parakedista sira tun hosi leten aviaun rega dadauk, Ro-ahi mai hosi tasi hatún Forsa ho Tanki De Guerra , rega dadauk hodi Kaiñaun no Morteiradas, Timor Leste sai FESTA KILAT-MUSAN, populasaun hotu-hotu Dansa Liu Ba Foho-Leten, balu husik hela Fen no Oan, balu husik hela Inan-Aman no barak liu maka husik hela Rikusoin sira tanba hakarak atu hadau moris. Ema barak Mate tanba Kilat Musan, barak Mate Tanba Hamlaha, ai-han laiha no barak mate tanba TNI sira kaer no oho. Mate barak maka oho nahe lemo-lemo iha ai-laran fuik to’o oras ne’e Ruin laiha Rate mós lahetan. Vinte oito Novembro maka Razaun fundamental Timoroan nian iha mundu internasionál hodi hili Ukun Rasik-an, to’o ikus iha tinan '99 to’o duni ita nia biban FITUN FOUN ne’e TUR METIN duni maske tenki taka fali ho RAN FOUN, iha ‘75 LOKE HO RAN, iha ‘99 TAKA MÓS TAKA FALI ho RAN FOUN, RAN IKUS NIAN. Ukun Rasik-an!!! Ukun rasik-an ida ne’e Timoroan Sosa Duni hodi RAN no RUIN liu hosi UNIDADE TOLU maka hanesan FRENTE ARMADA maka gerileiru FALINTIL sira, FRENTE KLANDESTINA maka povu tomak ne’ebé partisipa iha funu naruk ida ne’e, no FRENTE DIPLOMÁTIKA maka MAUN BOOT RAMOS HORTA cs iha estranzeiru. Loron Restaurasaun 20 de Maio 2002 hodi hatutan loron 28 de Novembru 1975 nian. Tinan 33 on Timoroan fahe-malu ho kolonialista Portugues, no tinan tinan 9 ona fahe malu ho kolonialista foun Indonesia nian.
Wednesday, November 19, 2008
Foos MTCI nian folin tun ona konsumidór sira sei nafatin
Tuesday, November 18, 2008
Restus Mortais Doze Novembru nian sei bele hetan ka lae?
Wednesday, November 12, 2008
Doze Novembru 1991 - 2008
Ohin, loron 12 de Novembru 2008 tinan sanulu-resin hitu ona akontesimentu masakre St.Cruz nian. Ita ida-idak sei hakmatek iha uma, karik balu ba servisu iha fatin ruma, ita balu sei ba akompaña família vítima sira sei ba tuir misa no kari ai-funan iha semitériu boot St.Cruz duni, hodi hanoin fila fali matebian sira ne’ebé mate iha tinan hirak liu ba. Mate tanba konsikwénsia funu nian, mate tanba hakarak salva rai doben ida ne’e hosi hahalok-at Indonesia nian, no mate tanba hakarak ukun rasik-an. Ukun rasik-an...??? los duni ita ukun rasik-an tiha ona, maibe ita sei labele haluha matebian sira ne’ebé fo mós sira nia kontribuisaun iha funu laran. Loron 12 de Novembru iha biban ida nebá maka mundu foin fiar loloos Timoroan nia luta, jornalista entranjeiru sira mós fo kontribuisaun boot tebe-tebes ba ita nia luta, tanba hodi sira maka habelar informasaun ba mundu tomak hodi koiñese no fiar katak masakre St.Cruz ne’e iha duni. Mai ita hotu halo “Um minuto de Silêncio” hodi hanoin hikas ba sira, hasa’e orasaun ba Na’i hodi husu tulun atu nune’e sira bele moris ho hakmatek iha Na’i nia kadunan.
Friday, November 7, 2008
Sebuah Asa (EsPreSaun PoéTika X)
Sebuah Asa
.
Kawan...
aku dikagetkan oleh rintikan hujan semalam...
riuhnya angin malam yang menerpa daun nyiur...
suara ayam jantang yang berkokok ...
menyambut curahnya hujan yang lama nian dinantikan...
aku kaget campur tanya pada tetesan air hujang dari atap rumah...
adakah engakau datang dengan harapan...?
sementara pak tua "si tukang kebun" sedang menantimu
dengan sejuta harapan pula...
aku berharap!!!
(Esperansa ida)
Belu eh…
Udan tau horikalan halo ha’u hakfodak
Anin huu lian nu-tahan sira...
Manu mós kokoroek...
Hasoru udanben bé kleur nahas sira hein hela...
Ha’u laran taridu husu ba udanben bé turutun hosi uma tatís
Ó tun mai ho esperansa...?
Tanba ha’u belun katuas ”to’os na’in” hein lerek ó
hein lerek ho esperansa tokon ida...
Ha’u hein hela!!!
*************
Wednesday, November 5, 2008
Doze Novembru 91 (Espresaun poétika IX)
Vítima Doze Novembru
(i)
(ii)
Biban ne’ebá, mundu foin fiar Timor nia luta
Luta hasoru hahalok at ema nian
Luta ba libertasaun povu doben nian
Luta ba objetivu ukun rasik-an
(iv)
(v)
(ii)
(iii)
(iv)
(v)
Bila tiba waktunya kita ‘kan bersama
Bergandengan tangan dan membuka hati
Menyalakan lilin menabur bunga di atas pusara
Merenungkan kembali perjuangan mereka
Memberikan Penghormatan dan Do’a
Kiranya arwah mereka telah memperoleh kehidupan yang kekal.
Hidup Timor Leste!
Thursday, October 30, 2008
Bainhira Dili sai Moos no Furak (EsPreSaun PoéTika VIII)
Monday, October 27, 2008
Família Vítima 99 nian
Memo Kraik - Maliana .
Iha Memo Maliana, ponte Memo kraik hodi atravesa mota Oloseu nia ulun, iha nebá Katuas oan ida ho naran Felix Laku (+/- tinan 60) ho Jaime de Antas Noronha (tinan 30 ba leten), professor primária (guru SD) ida mate tanba milísia oho iha tuku 2 lorokraik, loron 8 fulan Setembru ’99 bainhira liu tiha loron hat hosi rezultadu referendum nian. Iha loron 21 fulan Julho 2008 ha’u konsege ba hasoru vítima Felix Laku nia família iha Memo kraik hodi dadalia badak ida kona-ba problema ne’ebé afeta ba matebian na’in rua to’o konsege mós hasai foto hamutuk tan iha fatin ne’ebé vítima na’in rua mate no mate-isin latan-ba. Jaime de Antas Noronha nia mate-isin latan iha ami nia oin kedas, no Felix Laku nia mate-isin latan iha mota-ninin, ami nia sorin loos, mota oan ne’e maka suli tun ba ponte Memo kraik, dalan iha ami nia kotuk maka dalan-terik ba Saburai.
Kemanakah mereka? (EsPreSaun PoéTika VI)
Di tengah panasnya terik mentari
Jeritan tangis seorang bocah
Kakek melangkah tertatih-tatih
Berpaling ke truk UNHCR yg berbaris
Sebuah tas usang di punggungnya.
Kemanakah mereka?
Adakah tempat baru yang menjanjikan?
Adakah masa depan yang putih buat mereka?
*************************
Dili, Jum'at sore, 24 Okt.2008, pk.18:35,
pengamatanku (Jum'at siang) terhadap pengembalian pengungsi dari tempat pengungsian Obrigado Barraks.
Thursday, October 23, 2008
Tua Sabu Turu hosi Alambike, Bee suli hosi Bee-matan

Bailoro no Udan (ExPreSaun PoéTika) V
Bee-mós tun iha oras bailoro
Bee-merak tun iha oras udan boot
Tun hosi Mantanen Aileu nian
liu hosi Laclo tama tasifeto
molok tama tasifeto liu ponte okos
sorin karuk no lós natar be natar
natar na’in haksolok dada be-liman
hamós bee-liman tama natar laran
Iha oras bailoro maran bee maran
Tama fali oras udan matak oh matak
Matak hodi haburas rai no ema
Matak hodi fo kbiit ami rai laran
Tuesday, October 21, 2008
Bele koko hananu Múzika ho Dalen Idáte
Siréna ó hasan tiulabás modi sero
Modi sura ó susar nobu ti-au
Se ó sero tiulabás udurao bimahílas meker
Obimahílas meker, Obimahílas meker
Lou we...lou-mo'ok...
Muséi bulik saik ti-au...
Tanti...umóri mesa-mesa saik
Se ó sero tiulabás udurao bimahílas meker
Obimahílas meker, tanti okasek au
Karik ita boot sei hanoin múzika portuguesa ida ho títulu “encosta a tua cabecinha”, entaun bele hananu koko rasik ba. Ha’u halo ita tempu stress laran bainhira iha ’99 ha’u halai dezlóka husik hela ha'u nia família tomak ba área Tabakuron-Kairui nian, hahú iha loron 6 fulan Setembru to'o loron 7 fulan Outubru ’99 nian. Ami halai liu hosi Kuruklidun/Belabatu, Manatuto, sa'e foho ba Wegaba, Mata-ahuk, sa'e nafatin ba foho tutun hodi tun ba sorin liu hosi mota laran Lu-amut nian to'o ba iha Tabakuron-Kairui. Iha nebá ha’u rona kolega joven sira hananu knananuk oioin inklui knananuk ida ho títulu iha leten, ho ida ne’e loke ha’u nia neon atu tradús to’ok ba Idáte, kolega joven balu konsege hananu hatene duni iha biban nebá.
Thursday, October 16, 2008
Udan (ExpreSaun PoéTika) IV
hamós ita kosar
hamós rai-rahun
hamós labadain
Manu fuik hikis liras
haksolok se udan
atan ha’u dada-is
agradese ba Na’i
udan ohin lokraik tau iha Dili
habókon ita isin haménus rai manas
joven sira rungu-ranga
problema foun mosu
udan ohin lokraik tau iha Dili
konsertu KDI hamánas estadión
joven sira haksolok kria rungu-ranga
sadik fali polísia hodi uza forsa
Friday, October 10, 2008
Pasca '99 no molok ba 20 de Maio '02

Iha tempo Klandestina Timoroan liuliu Joven sira mak husik sira nia fuk…tara tersu iha kakórok…sikat tudik kro’at iha kanótak…no ida tan maka lori ho Biru atu hodi satan-an hosi kilat no sasán kro’at inimigu nian. Sira balu tara sira nia Biru iha kakórok balu hatáma deit ba isin, liu-hosi ko’a liman-kabun, ain-kabun, hirus-matan nst.
Momentu estudante sira hala’o manifestasaun ba independensia, sira sa’e karreta truk bo-boot sira ne’e hodi hakilar: Viva Timor Leste! Mate ka Moris Duni Bapa Sai!, signifika atu mate ka moris tenki duni ema Indonesia sai hosi rai doben Timor atu bele ukun rasik-an.
Ho imájen ida ne'e ha'u hakarak aproveita mós oportunidade hodi hato'o ha'u nia ksolok Fin da Semana ba maluk sira iha nebé-nebé deit, ho esperansa atu maluk sira bele pasa Fin da Semana furak ida hamutuk ho família tomak.
===============================





