Korupsaun iha Timor oras ne'e hanesan TUMOR BOOT ida-ne'ebe susar atu kura ho ai-moruk antibiotika babain hanesan amoxcilyn ka tetraciclyn nst. Tanba Tumor ida-ne'e foin maka nakfera iha Laho Ulun Metan sira ne'ebe uza gravata iha gabinete boboot sira iha Dili laran. Doutor Mediku hanesan MVC ba tenta duni atu kura maibe ha'u sente nia sei la konsege tanba moras ne'e nia ben turu hosi andar leten tun ba kraik no da'et lisuk tiha ona ba laho raik oan sira. Sira sente hotu ona moras ne, maske moras ne'e moras at ida maibe ba sira gostu tebetebes. Moras ida-ne'e akontese deit ba Laho ulun metan sira ne'ebe uza gravata.
Rekadu, dadolin ritmu Timur nian, mai ita haburas ita Lian Tetun, mai ita banati Tetun INL.
Wednesday, July 1, 2009
Wednesday, June 10, 2009
Violénsia Doméstika entre Lasama ho Jaqueliana (Komentáriu)
Governu ho instituisaun Rede Feto sira luta maka’as atu kombáte Violénsia Doméstika,
iha parte seluk Fernando Lasama haburas hela nafatin Violénsia
iha nia Uma-laran,
oinsá Violénsia Doméstika bele lakon?
*
Iha Semana kotuk Prezidente da Repúblika (PR) ba halo sorumutu ho komunidade Ainaro, PR husu ba komunidade sira liuliu ba feto maluk sira: iha Ainaro iha Violénsia Doméstika ka lae? Sira barak hatán katak laiha, sira ida-rua rona kois lian dehan iha. Liután PR husu atu labele iha natón Violénsia iha uma laran, basá molok atu kria pás iha rai laran presija pás uluk iha uma-kain idaidak, prezidente hatutan tan katak "pás sai hosi família maka ba li’ur". Tan ne'e, ,aluk sira labele haree tuir Violénsia ne’ebé mosu iha uma-kain Emboot (lideransa) sira nian. Foin dadauk iha loron 29 fulan Maiu 2009 iha tuku 11 kalan, akontese Violénsia Doméstiku iha Prezidente Uma-Fukun nia kadunan, ne’ebé ita nia Ulun Boot Uma-fukun Na’i Nandu Lasama baku nia señora Na’i Lou Jaquelina Siapno feto-foun hosi Filipina ne’ebé fo fiar tomak tan domin ba Na’i Nando to’o ikus han Pankáda no Bofetáda hosi nia la’en rasik tanba lanu, ho nune’e Jaquelina Siapno nia oin sira sai bubu hotu, sorte halai lalais ba halo tratamentu iha Sr. Zacarias da Costa nia uman, lahatene oras ne’e Nando nia banin sira iha Filipina rona ona ka seidauk. Ha’u husu para lia ne’e labele to’o iha nia banin sira nia tilun… halo moe de’it ita. Na’i Lasama la’ós foin Baku nia fen maibé bebeik tiha ona baihira nia lanu, maibé Ajake sempre fo perdua nafatin tanba lakohi lakon domin._
.
Maluk le-na'in sira bele hetan tan informasaun kompletu iha http://odanmatan.blogspot.com/ ho titulu Violénsia Doméstika:Lasama baku Jaquelina Siapno.
Monday, June 8, 2009
Dili Sei Sai Sidade Pás Nian (Expresaun Poétika XXXIX)
Dili atu sai Sidade Pás nian
Dili atu sai sidade dame na'in.
Hori uluk nanis ita ema nia mehi
Lideransa sira fó laran ba malu.
Fó liman ba malu laran ida de'it
Fó neon ba malu moris hakmatek.
~o0o~
Hori uluk nanis ita ema nia mehi
Lideransa sira fó laran ba malu.
Fó liman ba malu laran ida de'it
Fó neon ba malu moris hakmatek.
~o0o~
Friday, June 5, 2009
Limpeza Jerál (Komentáriu ho expresaun poétika XXXVIII)
Limpeza Jerál
.
Limpeza hahú iha tuku hitu
Funsionáriu hahú tama tuku sia
Kaer bosok lamas bosok hodi hein oras
Tesi lia oitoan fila fali uma
Funsionáriu hahú tama tuku sia
Kaer bosok lamas bosok hodi hein oras
Tesi lia oitoan fila fali uma
***************************************************
Ha’u sente Limpeza Jerál ladún fo benefísiu ba funsionáriu sira, tanba la eduka funsionáriu ba disiplina maibé sira sai malandru liután fali ba tempu, tanba oras hahú hamós rai iha tuku 7 dadeer sira barak liu tama tarde tiha, tuku 10 limpeza remáta fila uma hodi hein to’o tuku 2 maka tama fali, balu latama ona tanba razaun me’ar ka ulun moras tanba loromanas habái, nst. Tuir ha’u haree, funsionáriu sira keta kastigu natón hamós rai tanba ita mós iha instituisaun ida ho FARDA AZÚL (transforma hosi Farda Kinur/ Pasukan Kuning) ne’ebé loroloron sira ho trék ba suru fo’er hodi kontrola no oho animál ne’ebé na’in lasulan hanesan bibi no fahi, maibé FARDA AZÚL sira mós dalaruma malandru hotu tanba sira oho fali ho Asu ne’ebé ita hotu hatene katak seidauk iha lei ida hodi regula atu sulan Asu. Tanba Asu nu'udar ita nia belun no nu'udar ita nia seguransa.
Ha’u sente Limpeza Jerál ladún fo benefísiu ba funsionáriu sira, tanba la eduka funsionáriu ba disiplina maibé sira sai malandru liután fali ba tempu, tanba oras hahú hamós rai iha tuku 7 dadeer sira barak liu tama tarde tiha, tuku 10 limpeza remáta fila uma hodi hein to’o tuku 2 maka tama fali, balu latama ona tanba razaun me’ar ka ulun moras tanba loromanas habái, nst. Tuir ha’u haree, funsionáriu sira keta kastigu natón hamós rai tanba ita mós iha instituisaun ida ho FARDA AZÚL (transforma hosi Farda Kinur/ Pasukan Kuning) ne’ebé loroloron sira ho trék ba suru fo’er hodi kontrola no oho animál ne’ebé na’in lasulan hanesan bibi no fahi, maibé FARDA AZÚL sira mós dalaruma malandru hotu tanba sira oho fali ho Asu ne’ebé ita hotu hatene katak seidauk iha lei ida hodi regula atu sulan Asu. Tanba Asu nu'udar ita nia belun no nu'udar ita nia seguransa.
Thursday, June 4, 2009
$17,000.00 Semo sai hosi gaveta PM nian (Komentáriu)
Osan Fundasaun nian ho totál kuaze $17,000.00 lakon iha PM nia gaveta bainhira PM ba halo tiha vizita ba rai li'ur, dalaruma tanba PM lafó oportunidade ba maluk AMP sira atu halo Korrupsaun tan ne’e maka sira liu de’it hosi dalan seluk, Na’oksaun! PM sei haruka halo investigasaun tanba ne’e osan Fundasaun nian tiha, maka osan governu nian karik husik de’it ona ba, ha'u mós sekunda.- Tan ne'e maka tenki deskonfia uluk hosi uma laran maka ba li'ur. Keta dun matak ema... iha Korrupsaun iha mós Na'oksaun... (Na'oksaun:liafuan foun hosi PM duni).
Tinan ida ne’e kazu Na’oksaun hamutuk rua ona. Ba dahuluk nian maka Vice Ministra Saúde Madalena Hanjam ninia $2,000.00 katí’ik sai hosi nia gaveta, suspeitu la identifika. Ba daruak maka $17,000 semo sai fali hosi PM nian gaveta. Ida ne’e kala Tuyul ka Anáun AMP nian maka foti. Husik ona ba...! hanoin netik sira ne’ebé presija osan... perdua sira ba...! Sira moe atu husu tan ne’e sira liu de’it dala terik, maun hirus ka?
Wednesday, June 3, 2009
Ikan no Osan (espresaun poétika XXXVII)
Kaer ikan liman sei dois
kaer osan sei deskonfia.
Ema ne’ebé kaer ikan liman sei dois
Ema ne’ebé kaer osan ita sei si’ik.
Liman fo’er tan ikan sei fase mós
Naran fo’er tan osan kose lalakon.
~o0o~
Ema ne’ebé kaer osan ita sei si’ik.
Liman fo’er tan ikan sei fase mós
Naran fo’er tan osan kose lalakon.
~o0o~
Tuesday, May 26, 2009
Dezenvolvimentu no Violénsia
Hadomi Pas Hakribi Violénsia
-
Dezenvolvimentu sei bele habelar iha rai laran
Bainhira lider sira-nia espíritu nasionalizmu maka’as tebes
-
Joven sira bele hadók-an husi violénsia
Bainhira lider sira hakribi ona violénsia
-
Tan ne’e, atu di’ak ka at iha lider sira liman
Tanba kakutak lider nian sei nakonu ho violénsia.
-
Keta dun todan liu ba joven sira
Basá joven sira depende liu ba lider laran metan sira
Tan ne'e... atu dezenvolve ka lae iha lider sira rasik.
-
Dezenvolvimentu sei bele habelar iha rai laran
Bainhira lider sira-nia espíritu nasionalizmu maka’as tebes
-
Joven sira bele hadók-an husi violénsia
Bainhira lider sira hakribi ona violénsia
-
Tan ne’e, atu di’ak ka at iha lider sira liman
Tanba kakutak lider nian sei nakonu ho violénsia.
-
Keta dun todan liu ba joven sira
Basá joven sira depende liu ba lider laran metan sira
Tan ne'e... atu dezenvolve ka lae iha lider sira rasik.
Thursday, May 21, 2009
Sétimu Aniversáriu Restaurasaun Independénsia (komentáriu)
Komemorasaun Sétimu Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian horisehik hala’o ho kapás tebe-tebes, maibé iha buat ida maka halo ha’u hakfodak bainhira iha lokraik hatún liu ona Bandeira Nasionál tun mai rai, sira ekipa hatún Bandeira kaer sala Bandeira monu tiha ba rai leten. Ida-ne’e karik hatudu sinál ladi’ak (mau-sinál) ruma mai ita bainhira ita liga fali ho sinál at balun ne’ebé mosu iha tempu pasádu.
Prezidente da Repúbika iha oportunidade ne’e fó apelu ba governu atu hadi’a administrasaun hodi kombate korrupsaun, hadi’a nesesidade xefe du Suku sira nian nst. Hatún hotu tiha Bandeira kontinua fali ho Konsertu Muzikál to’o remáta. Partisipante sira ne’ebé ba haree barak tebe-tebes.
Tuesday, May 19, 2009
Loron Restaurasaun
Loron Vinte d’ Maiu
Loron Restaurasaun
***
Loron restaurasaun 20 d’Maiu nu’udar konsekuénsia hosi 28 Novembru ’75 nian.
Loron independénsia unilaterál hosi FRETILIN hodi Saráni ho naran RDTL nia idade lanaruk tanba Indonézia mai sobu tiha hodi obriga integrasaun ba Lideransa Partidu UDT no Apodeti sira hodi sarani/krizma fali ho naran foun maka Timor Timur, maske nune’e Timoroan sira lalakon esperansa luta nian, hodi halo nafatin Klandestina subar kintu-kantu hodi hasoru Forsa no Governu Indonézia. To’o ikus hodi rezultadu Jajak Pendapat/ Referendu, forsa no Governu Indonézia sai duni hosi rai doben Timor Leste nia laran, tan ne’e maka ho tulun ONU nian (periódu UNTAET), iha loron 20 d’Maiu 2002 Timoroan no mundu tomak liu hosi Sekretáriu Jerál ONU nian, Kofi Anan mai kuda no hamétin duni hodi Restaura hikas loron Independésia Timoroan nian. Loron ida ne’e hanaran loron Restaurasaun.
Loron independénsia unilaterál hosi FRETILIN hodi Saráni ho naran RDTL nia idade lanaruk tanba Indonézia mai sobu tiha hodi obriga integrasaun ba Lideransa Partidu UDT no Apodeti sira hodi sarani/krizma fali ho naran foun maka Timor Timur, maske nune’e Timoroan sira lalakon esperansa luta nian, hodi halo nafatin Klandestina subar kintu-kantu hodi hasoru Forsa no Governu Indonézia. To’o ikus hodi rezultadu Jajak Pendapat/ Referendu, forsa no Governu Indonézia sai duni hosi rai doben Timor Leste nia laran, tan ne’e maka ho tulun ONU nian (periódu UNTAET), iha loron 20 d’Maiu 2002 Timoroan no mundu tomak liu hosi Sekretáriu Jerál ONU nian, Kofi Anan mai kuda no hamétin duni hodi Restaura hikas loron Independésia Timoroan nian. Loron ida ne’e hanaran loron Restaurasaun.
Wednesday, May 13, 2009
Arbiru La’ós Titanik
Ro-ahi Timor
iha tempu Portugues
Mout Lakon iha 1973
.
Ro-ahi/Barkasa Timor nian ho naran Arbiru iha tempu Estadu/ Governu Portugés sei ukun rai Timor, maibé ro-ahi ne’e mout lakon iha tinan 1973 entre diresaun ba Indonézia no laiha evidéndia ne'ebé forte, pasajeiru barak inklui membru/ofisial militár Portugés boot balun maka lakon iha biban ne’ebá, ema hotu iha Timor laran la hatene motivu husi dezastre ne’e. Liu tiha kuaze fulan maka peskadór Indonézia sira hetan mariñeiru ro-ahi Arbiru nian ida naran Paul do Rosário iha tasi klaran maibé koitaditu Paul do Rosário la hanesan uluk ona, nia kalsa-faru kuaze naklés hotu, sa’e bidón mamuk ida namlele hela iha tasi klaran, no peskadór Indonézia sira tulun tula hela nia mai Dili, maibé infelizmente Paul do Rosário mós sai fak tiha / lakon tiha memória (hilang ingatan), tan ne’e governu Portugés labele hetan dadus klaru ho profunda ba dezastre ne’e maski iha indikasaun nu’udar manobra Indonézia nian.
Liafuan Arbiru ema balun uza hodi hanoin hikas Ro-ahi ne'e, ezemplu ida maka Hotel Arbiru iha Prais Coqueiros (Pantai Kelapa)Dili.
Timor transforma hosi Lafaek?
Timor ne’e mai tebes hosi lafaek ka lae, iha istória barak ko’alia kona-ba rai Timor no nia emar sira katak rai Timor ne’e mai hosi ka transforma hosi Lafaek, maibé to’o ohin loron ha’u haree seidauk iha ONG boot ruma ne’ebé uza emblema Lafaek hanesan Símbolu ka iha esforsu balu atu harii Estátua Lafaek ruma iha sidade laran, ha’u haree ladún fo importánsia ba Lafaek karik. Iha ONG ka grupu barak maka prefere liu uza sasán kro’at hanesan surik, rama, ka loromatan nst ba sira nia Símbolu. Karik istória ne’e loos duni, loron ruma Lafaek ne’ebé ita konsidera hanesan Avó sei laran moras basá beioan sira laiha konsiderasaun.
Tuesday, May 12, 2009
Estrada Kaikoli nakonu ho aplikante sira
Hahú horisehik to’o ohin portaun edifísiu Seguransa Nasionál nian iha Kaikoli nakonu ho aplikante sira inkluindu feto-mane/klosan- kaben na’in sira kaer map kor kinur ho matak mai hatama rekerimentu servisu tuir vaga ne’ebé anunsiu iha média. Tuir informasaun katak presiza de’it ema 100 (atus ida) maibé númeru aplikante sira as liu dok.
Monday, May 11, 2009
Limpeza Jerál ba funsionáriu Governu de’it, la’ós ba povu ki’ik sira hotu.
Governu liu hosi Primeiru Ministru tenki fo informasaun klaru kona-ba Limpeza Jerál para Polísia sira labele interpreta sala.
Limpeza Jerál loron Sesta-Sesta espesiál liu ba funsionáriu Governu de’it, la’ós ba povu ki’ik sira hotu no la’ós hotu ba funsionáriu ONG sira, maibé tansá maka polísia sira hatún hotu pasajeiru mikrolét sira no hodi obriga hamós hotu fo’er?
Funsionáriu ne’ebé la partisipa hamós rai sei hetan sansaun ko’a saláriu loron ida nian, be povu ki’ik sira maka lahamós loron ida sei hetan sansaun ko’a saída? Lasusar liután? Tan ne’e, governu tenki fo informasaun halo klaru.
Limpeza Jerál loron Sesta-Sesta espesiál liu ba funsionáriu Governu de’it, la’ós ba povu ki’ik sira hotu no la’ós hotu ba funsionáriu ONG sira, maibé tansá maka polísia sira hatún hotu pasajeiru mikrolét sira no hodi obriga hamós hotu fo’er?
Funsionáriu ne’ebé la partisipa hamós rai sei hetan sansaun ko’a saláriu loron ida nian, be povu ki’ik sira maka lahamós loron ida sei hetan sansaun ko’a saída? Lasusar liután? Tan ne’e, governu tenki fo informasaun halo klaru.
Friday, May 8, 2009
Gripe Suína / Flu Babi/ Pesti-Fahi


Bainhira iha Gripe Fahi/ Flu Babi/ Gripe Suína/ Swine Flu
-
-
Bainhira Pesti ka Gripe kona Fahi, ita sei haree hetan uluk sira nia ibun hanesan ne’e, tan ne’e ba maluk sira ne’ebé hakiak Fahi iha uma presiza mós atu haree Fahi nia ibun loroloron.
-
Saída maka gripe/flu fahi?
-
Hanesan ita ema, fahi mós hetan influenza (gripe/flu), maibé virus gripe fahi lahanesan ho virus umánu (ita ema-nian). Gripe fahi babain lada’et ba ema, kazu estrañu ida-ne’e akontese hori uluk ba ema ne’ebé iha kontaktu dirétu ho fahi. Maibé oras ne’e epidémi gripe fahi ida-ne’e diferensa liu.
-
Hanesan ita ema, fahi mós hetan influenza (gripe/flu), maibé virus gripe fahi lahanesan ho virus umánu (ita ema-nian). Gripe fahi babain lada’et ba ema, kazu estrañu ida-ne’e akontese hori uluk ba ema ne’ebé iha kontaktu dirétu ho fahi. Maibé oras ne’e epidémi gripe fahi ida-ne’e diferensa liu.
-
Oinsá maka gripe fahi ida oras ne’e diferensa?
-
Oras ne’e gripe fahi ne’ebé hetan virus fahi nian bele da’et ona hosi ema ba ema no ida-ne’e akontese fali ba ema ne’ebé nunka halo kontaktu ho fahi.
Oras ne’e gripe fahi ne’ebé hetan virus fahi nian bele da’et ona hosi ema ba ema no ida-ne’e akontese fali ba ema ne’ebé nunka halo kontaktu ho fahi.
-
Sintóma (gejala) gripe fahi nian oinsá?
-
Bainhira gripe fahi da’et mai ita, ita sei sente isin-manas, me’ar, kakórok moras, sente be-doko, ulun moras, isin-manas malirin, ho sente isin kole. Ema balu kona hotu diarreia no muta. Sintóma sira ne’e mós tanba kondisaun balu, ida ne’e significa katak ita-boot ho ita-boot nia médiku sei labele lahatene buat ida, ita só hatene de’it hosi síntoma sira ne’e, bainhira ita-boot hetan gripe fahi. Ita sei bele hatene deit hosi rezultadu laboratóriu katak ida-ne’e maka gripe fahi nian ka tanba kondisaun seluk ruma.
Bainhira gripe fahi da’et mai ita, ita sei sente isin-manas, me’ar, kakórok moras, sente be-doko, ulun moras, isin-manas malirin, ho sente isin kole. Ema balu kona hotu diarreia no muta. Sintóma sira ne’e mós tanba kondisaun balu, ida ne’e significa katak ita-boot ho ita-boot nia médiku sei labele lahatene buat ida, ita só hatene de’it hosi síntoma sira ne’e, bainhira ita-boot hetan gripe fahi. Ita sei bele hatene deit hosi rezultadu laboratóriu katak ida-ne’e maka gripe fahi nian ka tanba kondisaun seluk ruma.
-
Ho nune’e signifika ha’u bele han na’an fahi?
-
Loos. Ita-boot sei lahetan gripe fahi hosi na’an fahi, bekon, surísu, ka ai-han seluk ne’ebé mai hosi fahi.
Loos. Ita-boot sei lahetan gripe fahi hosi na’an fahi, bekon, surísu, ka ai-han seluk ne’ebé mai hosi fahi.
-
informasaun hetan hosi http://www.webmd.com/cold-and-flu/slideshow-swine-flu
Wednesday, May 6, 2009
Jardín 5 d’Maiu
Inagurasaun Jardín 5 d'Maiu
hodi hanoin hikas Akordu 5 d'Maiu '99
...
Akordu 5 d’Maiu hanesan naroman ba dahuluk hodi leno destinu rai doben ida-ne’e, bainhira Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas Kofi Anan hatún mandatu especial ida ba Nasaun na’in-rua, Portugal (liuhosi Jaime Gama) no Indonézia (liuhosi Ali Alatas) atu tau matan ba destinu Timor nian. Akordu ida-ne’e hanaran akordu three lateral (ONU-Portugal-Indonézia). Hosi akordu 5 d’Maiu maka hodi loke dalan ba Timoroan to’o ohin loron, husik hela Indonéia ba ukun rasik-an liuhosi desizaun referendum 30 d’Agostu 1999. Horisehik loron 5 d’Maiu 2009 Prezidente Ramos Horta inagura Jardín 5 d’Maiu, hosi naran ne’ebé Indonézia marka hela hanesan Jardín Integrasaun (Taman Integrasi) muda fali ba Jardín 5 d’Maiu.
Thursday, April 30, 2009
Gripe Suína / Flu Babi/ Pesti-Fahi
Iha tinan hirak nia laran ita rona no ta’uk hela ba Gripe das Aves/ Flu Burung (Pesti-Manu), oras ne’e ema hotu hakfodak tanba mosu fali Gripe/Flu foun ida naran Gripe Suína/ Flu Babi (Pesti-Fahi), lahatene tinan hirak mai pesti saída maka atu mosu tan mai.
Friday, April 24, 2009
Limpeza Jerál Obrigatóriu (Komentáriu no Espresaun Poétika XXXV)
Limpeza Jerál iha Dili laran
Atu bele harre Dili nia furak.
Atu furak no kmo’ok sei kaer rasik
Latuur tane hasan hodi fihir de’it.
~o0o~
Atu furak no kmo’ok sei kaer rasik
Latuur tane hasan hodi fihir de’it.
~o0o~
Ohin governu hahú aplika Limpeza Jerál Obrigatóriu ba Funsionáriu Públiku sira hodi hamoos sidade laran. Ba funsionáriu hirak ne'ebé latuir obrigatóriu sei hetan sansaun, liafuan ne'e hato'o hosi prezidente Repúlika foin lalais ne'e iha televizaun.
Wednesday, April 22, 2009
Uma-fukun sai badín iha loron servisu
Uma fukun Parlamentu dalaruma badín no hakmátek. La’ós hakmátek ida be ema bolu PEACE ne’e ida... maibé hakmátek tanba Lia-na’in sira baruk tama servisu, dalaruma tama tarde, dalaruma latama liu ida. Horisehik la konsege hala’o plenária tanba ekipamentu mikrofone sira avaria. Orsamentu boboot tansá lasosa ekipamentu foun de’it, to’o prezidente da Repúblika hodi ko’alia sai iha TV kona-ba posibilidade atu hala’o eleisaun antisipadu, tanba ita-nia Lia-na’in sira demais tiha ona... sira abondona Uma-fukun bebeik hela ona. Domin ba povu laiha liu, sira akudi liu interese privadu duké interese komún.
Friday, April 17, 2009
Problema Bee-mós no Eletrisidade
Lahetan asesu
-
Situasaun Dili oras ne’e la’o di’ak ona maibé dalaruma governu haluha tiha ona nesesidade vitál rua ne’ebé oras ne’e populasaun sempre infrenta no kestióna . Problema rua ne’e maka:
1). Bee-mós
2). Eletrisidade
-
-
1). Bee-mós
Bee-mós ka Bee-hemu diresaun Surikmas-Ailók-laran-Matadouru populasaun kuaze sobu remáta tanba bee sa’e labele ba konsimidór sira nia uman. Ida ne’e tanba akontese kanalizasaun ilegál barak iha tempu krize. Ha’u hanoin membru governu sira loroloron liu-ba mai hela ho karreta no motorizada iha área sira ne’ebé polulasaun liliu Señora das águas sira ne’ebé ramerame ba forma kuru bee, maibé ladún fo importánsia ba problema ne’e. Oras ne’e populasaun iha área mensionádu susar tebes ba asesu Bee-mós.
-
2). Eletrisidade
Prepagu ne’ebé monta ba konsimidór sira seidauk kompletu 100% no parádu hela. Konsumidór sira hosi Taibesse, Kuluhún, Bidau no Bekora sei livre hela hosi prepagu. Karik governu hakarak atu fornese gratuíta eletrisidade ba populasaun, haree dezliga hotu tiha prepagu hotuhotu atu nune’e labele kria fali laran moras entre populasaun prepagu ho populasaun non prepagu sira.
-
2). Eletrisidade
Prepagu ne’ebé monta ba konsimidór sira seidauk kompletu 100% no parádu hela. Konsumidór sira hosi Taibesse, Kuluhún, Bidau no Bekora sei livre hela hosi prepagu. Karik governu hakarak atu fornese gratuíta eletrisidade ba populasaun, haree dezliga hotu tiha prepagu hotuhotu atu nune’e labele kria fali laran moras entre populasaun prepagu ho populasaun non prepagu sira.
-
Kestáun/pergunta
a). Atu monta fali prepagu foun mós demora tebetebes nune'e?
b). Atu hadi’ak de’it kanalizasaun bee-mós nian mós kleur tebes nune’e?
Subscribe to:
Posts (Atom)

