Rekadu, dadolin ritmu Timur nian, mai ita haburas ita Lian Tetun, mai ita banati Tetun INL.
Friday, February 4, 2022
Hakarak Liu Sai Patraun (e.p 206)
Wednesday, January 12, 2022
Maumesak Lemorai (e.p 205)
Maumesak Lemorai
Maumesak lemo rai, lemo rai lubun
Friday, October 1, 2021
Lahatene Loos (e.p 204)
Viola talin kotu - sei bele tutan
Kartaun Vasina sai arkivu
Sunday, August 15, 2021
Programa Preparativus ba Ordenação Sacerdotal
Komunidade Laclubar iha Dili hosi suku Manelima no Orlalan ein-espesial
aldeia Futumanuk, Kalohan, Amanún, Le’i no Torilalan hala’o Sorumutu daruak iha
Salão Paroquial Becora iha Sábadu, 14 de Agostu horisehik hodi harii Komisaun
Organizadora ba Ordenação Sacerdotal ba Diácono Carlos Roben Pereira (on-mane
kawa’ik hosi Sr. Manuel Abrão Roben [maktoban_hosi aldeia Amanún] no Sra. Rosa
Pereira hosi aldeia Futumanuk). Ordenação sei realiza iha 22 de Outubro 2021
iha Catedral Dili.
-
Bazeia ba observasaun katak, maluk barak mak la marka
prezensa tanba falta informasaun. Diácono Carlos ho nia kolega na’in-3 mak
hetan Ordenação Diaconal direta hosi Amu Papa iha Vaticano tinan kotuk, no sira
fila-hikas mai Timor iha meadu fulan Jullu kotuk foin lailais, no tuir programa sira-na’in 4 sei ordena
fulan oin nu'udar mensiona iha leten. Sorumutu da-haat sei realiza fali Sábado
oinmai (28-8-21) iha fatin hanesan.
-
Sorumutu da-haat atu diskuti fali kona-ba
Missa Nova no Missa ba Laclubar tanba Amu Pároku hakarak atu “Amu foun” bele selebra Missa Nova
depoizde fulan 1. Nune’e Komisaun Organizadora tetu hamutuk katak labele demora tanba iha Novembru nia laran Laclubar
sei hasoru udan tinan, no sei difikulta sarani sira atu partisipa misa. Ho nune’e,
informasaun kona-ba Missa Nova seidauk iha serteza tanba sei rona hikas hosi
Amu Pároku Becora.
-
Friday, April 30, 2021
Ulun Moras (e.p 203)
Monday, April 12, 2021
Bee no Tua (e.p 202)
Wednesday, April 7, 2021
Na'i Ulun Rai Ne’e Bok-an Ba (e.p 201)
Mota boot harahun povu nia uma
Harahun lurón, sobu mós ponte
Halakon vida, hamate esperansa
Koitadu... susar ida baku ita, povu sala laek.
(ii)
Matabeen lunturu, tan lakon família
Ha'u fuan kanek, tan haree sira susar
Ha'u susar duni, maibé sira liu ha'u
Rai Lafaek mós tanis, haree nia emar
Emar be terus, tan simu todan ne’e.
(iii)
Na'i ulun Rai ne’e, bok-an ba
Lolo liman netik mai, ami terus na’in
Dada sa’e lai ami, hosi tahu laran
Hakbiit netik ami, ho naha todan ne’e
Hi’it hikas ami, tuir dalan ne’ebé dignu.
(iv)
Monday, April 5, 2021
Oan Timor Oan Terus Na'in (e.p 200)
Thursday, March 25, 2021
Hakmatek (e.p 199)
Wednesday, January 27, 2021
Taka Portaun Satan Corona (e.p 198)
Ema hotu oras-ne’e
- moris ho ta’uk
Friday, January 15, 2021
Cesta Bázika Hatutan Povu Nia Moris (e.p 197)
Cesta Bázika tuun mai tulun iha bazeCesta Bázika hakbiit povu rai laranKomunidade sente duni nia benefísiu Ata oan simu duni ho haksolok. - Povu oan hein duni hosi ita-boot Hein duni ita-boot tuir promesaPromesa hosi leten tuun mai kraikAta oan terus-na’in simu duni ona.-Cesta Bázika foufoun barak protestaProtesta daudaun simu daudaunSimu daudaun tan situasaunSituasaun obriga tane daudaun.-.-
Thursday, December 31, 2020
Maubere ho nia Istória Metan no Mutin
Foho Maubere ho nia istória metan no mutin
Foho Maubere situadu iha posto Administrativo Laclubar no pertense ba suku Batara. Iha foho 3 mak Maubere, Kehatu no Lianbau mak forma hanesan letra U hodi fó salvaguarda ba posto administrativo Laclubar hodi hateke tuun ba tasi liuhosi foho Henuk. Dalabalu ema hanoin katak naran Maubere foin mosu iha tempu rezisténsia, maibé lae, Maubere nia naran dezde avó beiala sira. Maubere mós iha nia istória balun mak interesante atu haktuir ba ema foin-sa’e sira. Iha istória furak atu rona no iha mós istória metan ne’ebé mosu nu'udar konsekuénsia hosi funu ukun rasik-an ida-ne’e. Maubere mós bele dezenvolve ba fatin TURIZMU ho nia paizajen furak ne’ebé iha.
Metan
Hosi parte metan, iha inísiu fulan Janeiru 1979, militár Indonéziu kaptura
família Prezidente Nicolau Lobato nian hodi bá oho no hakoi hamutuk iha rai-ku’ak
ida, iha postu vijilánsia Maubere 2 (militar Indonesia hanaran Pos Maubere Dua). Família ne’ebé TNI oho mak: Prezidente
Nicolau nia Inan doben Felismina Alves Lobato, alin feto Madalena Lobato (Anena), alin mane ikun Azé Lobato, no feto ida tan mak lahatene nia identidade (deskonfia nu'udar prezidente nia kaben). Sira-nia restus
mortais rekolla ona iha Maiu 2002 no lori bá haloot iha Leorema Bazartete.
Mutin
Hosi parte mutin, hori tempu uluk Avó na’in-2, ida hosi Ma’abat Manatuto, ida fali hosi Batara Laclubar. Sira na’in-2 hamutuk ho katuas lia-na'in na’in sira halo akordu ida, karik avó Ma’abat mak manán nia manán tiha foho Maubere, karik avó Batara mak manán, nia manán tiha Masin Balak Manatuto. Kompetisaun hahú hosi Balak Manatuto, avó Laclubar tuur la hatais faru hodi habai-an hahú hosi loromatan sa’e to’o loromatan monu, no nia konsege duni habai-an loron tomak lahetan dezafiu. Tuir fali avó Ma’abat bá toba iha foho Maubere tutun la hatais faru nein taka manta. Avó Laclubar prepara duni uma oan ida ho hadak au matak, didin ho tua tahan matak. To’o kalan boot, testemuña hosi fatin 2 Ma’abat Laclubar bá haree no avó Ma’abat hasan toos ona koalia ladi’ak, nune’e, avó Laclubar hakfodak hodi hasee ho lian galole hanesan Apati: Auwoh…! Amaretik Lin Taik Ba! (Amaretik Lian Laiha Ona), nune'e foho Maubere tenke metin nafatin, no Masin Balak Manatuto tenke tama ba Laclubar nia liman. Dadersan loromatan sa’e, avó Laclubar hamriik iha Maubere tutun hateke ba Manatuto hodi dehan ho lian Galole: Ga abrii nai huhun naon tun tasi, Naon batak ba masik lidar e taik, Naon batak ga masik sani e taik (ha’u hamriik hosi foho tutun hateke tuun tasi, haree to’ok ha’u-nia masin te’in ka lae, haree to’ok ha’u-nia masin nono ka lae).
Agrikutura
Xefe Suku Batara Tomás Pinto ho nia kriatividade no esforsu tomak, nia konsege harii Kooperativa Kafé ida ho naran “Wild Coffee of Maubere Mountain”. Kooperativa ne’e hamriik iha Associação Café Timor nia mahon. Ha’u konsege dadalia uitoan ho Xefe Suku Batara iha 23 de Dezembru tinan kotuk iha CCD, nia haktuir katak bainhira COVID-19 seidauk tama, kuaze kada semana vizitante sira bá hasoru nia no hakarak sa’e ba foho Maubere tutun hodi haree paizajen furak Maubere nian.
Aleinde foho Maubere, vizitante sira mós hakarak vizita "Hospital Saúde Mental" ne’ebé lokalizadu iha suku Batara. Iha-ne’ebá bele kura moras mentál no TBC. Karik belun sira sente sintomas ruma bele hakat liubá hodi haree ho matan kaer ho liman._
Wednesday, December 30, 2020
Aikranik ida Manu-knuk ida (e.p 196)
Saturday, November 7, 2020
Ha'u Abut Ha’u Rain Doben Timor (e.p 195)
Rai ida úniku reziaun Ázia
Nia oan lemo rai lemo Tasi-balu
Sai hosi Timor lemo Tasi-sorin
Tinan ida dala-ida mai vizita fali
Sama netik ita rain sama ho domin
Hadomi ita rain liu rai seluk.
La’o lemo ema rain hanoin ita lisan
Lian tetun, ho tais, nu’udar kultura
Hametin haburas identidade ita-nian.
Hanorin ita oan ko’alia Tetun
Hanorin ita oan múzika Tebe-tebe
Hadomi ita rain hosi rai dok.
Lori hikas mundu seluk mai ita rain
Ita rain nu’udar aifunan buras
Aifunan buras sei dada ema mai.
Sunday, November 1, 2020
Kmanek Loron Finadu (e.p 194)
Wednesday, October 28, 2020
Roda Tolu Zero Poluisaun (vídeo badak-I)
Hun Ida De’it Sanak Oioin (e.p 193)
Tahan tebar namahon furak be furak
Furak be furak fó matak malirin
Tebar be tebar hodi halibur nia oan.
-
Tahan lemo rai seluk abut kaer metin
Abut kaer metin fó kbiit liután
Kbiit liután hodi metin ba oin.
Cesta Bázika (e.p 192)
Turu tun ba povu - la ho udan been
Esplikasaun klara - povu kompriende
Cesta Bázika nu'udar apoiu solidariedade
Nu'udar Lapis Rohan Ida (e.p 191)
Friday, August 28, 2020
Rai Hau-nian Ha’u Moris Fatin (e.p 190)
Ó ha’e lalenok ba vizaun
Ó ha’e furak ne’ebé ó fahe mai
Halekar ó domin no admirasaun
-
Ó be haraik roman, hela di’ak ba
Hodi hakat liu bá loron foun seluk
Dadeer hadeer hikas, hosi moris ne’ebé dukur
Bainhira ó fó netik kalan hodi deskansa
Bainhira kalan toba la dukur
Ó ha’e lalenok motivasaun dadeer nian
Ó luta tinan ba tinan la husik liu
Kor kmo’ok nian hosi ó-nia natureza
Ó ha’e esperansa, hosi biban loromatan sa’e
Ó sei hadeer hikas, hodi buka lialoos.
Hakbiit ha’u la’o, monu hadeer, aprende, no sai boot
Ha’u-nia domin rohan laek ba ó Timor
Rai ha’u Rain, hosi ne’e mak ha’u moris.
Halibur emar sira, hodi bali ó
Tane bali ó ho domin laran moos
Tula dikur ba malu sé bok ó.







