Thursday, September 14, 2023

Refujiadu '99 ha Cairui



21-9-99: Refujiadu '99 halo sorumutu iha akampamentu Mota ninin Cairui nian hodi kria mekanizmu ruma kona-ba distribuisaun aihán bainhira aviaun INTERFET hatún ho parakedas hosi loro-leten tun mai rai. Sorumutu ne'e lidera hosi Sr. Marcos Barique (Inaforek) ho tan lider komunitáriu balun. Sorumutu refere realiza depoizde INTERFET tun Dili iha loron 20-9-99.#
25-9-99: Ema boot sira sente duni sai refujiadu, enkuantu labarik sira sente fali hanesan eventu ba piknik. Ha'u ho Flávio (Asara) hamutuk ho labarik sira hariis hela iha mota Carui nian.#
16-9-99: Ami na'in-3, ha'u ho tiu Simião Ximenes Latiboe no tiu Asala hosi Wegaba bá buka aihán iha Cairui maibé la konsege hetan tanba populasaun Cairui ses hotu ba ailaran. Iha mota laran Lu-Amut ami hasoru malun ho kolega na’in-3 iha foto ne’e. Ami na’in-4 mesak FADOLA (Faluk Doben Laek), ami selfi lai molok fahe malu. Altura ne'ebá ami (ha'u, tiu Latiboe, tiu Asala) sei akampa iha Wegaba, enkuantu kolega na'in-3 ne'e ha'u lahatene sira-nia fatin akampamentu. Kolega na’in tolu ne’e mak joven ida se ha'u la sala nia hela iha Materaten Manatuto, ha'u, Jaime Baucau oan, no João Pequenino Laclubar oan ho naran fb mak pequinho Joao.#

30-08-99: Loron Konsulta Populár, bainhira ha'u vota hotu tiha iha Sentru Votasaun Aiteas (antigo SD II Manatuto), nu'udar local staff UNAMET ha'u hetan orientasaun hosi Mr. Moro hodi bá hein eskritóriu UNAMET, Aiteas (rezidénsia Sr. Hélio Miranda nian). Iha-ne'ebá, membru POLRI na'in-4 halo patrulla bá hamutuk ho ha'u hodi konversa halimar hodi hein to’o oras votasaun remata mak ami fahe malu. Kolega Albano (matebian) nu'udar sofér UN be kaer hela xapeo UN iha liman sorin hodi sadere iha airiin ne’e, nia mós to’o ikus halai bá Cairui.##

Tuesday, September 5, 2023

Komparasaun Badak Entre Vinte Quatro Anos Dahuluk no Daruak

1975 - 1999= 24 anos: (1) períodu integrasaun

1999 - 2023= 24 anos: (2) períodu independénsia

Períodu Integrasaun

Períodu integrasaun nakonu ho violénsia inklui kastigu, torturasaun no oho Timoroan hosi TNI Forsa Invazór rezime Soeharto nian. Hahú hosi jornalista Australiano  na’in-5 iha Balibo iha 1975 hodi loke dalan no odamatan ba sira-nia asaun violentu durante tinan 24 nia laran. Tan de'it asaun brutalidade TNI nian mak mosu fatin koñesidu balun ho naran: Jakarta Dua iha munisípiu Ainaro akontese simultáneamente hosi loron 26 de Fevereiro de 1976 to’o 1979, Insidente Marabia 10 de Junho 1980, Insidente Krarás Agostu 1983 iha munisípiu Viqueque, no Insidente Santa Cruz 12 Novembro 1991. Kontinuasaun hosi insidente hirak iha leten, Forsa Indonéziu kaptura Timoroan hirak ne’ebé deskonfia kontribui ba prosesu klandestina (Orang Berkepala Dua) hodi bá kastigu nu'udar Prizoneiru Polítiku (Tahanan Politik), oho no balun lakon la hetan informasaun to’o ohin loron. Maske nune’e, dezenvolvimentu be Indonézia harii, harii daudaun, no oho ema mós, oho daudaun. Tanba ida-ne’e mak sentimentu Ódiu no Anti hosi Timoroan sira hahú moris buras to’o tempu oportunu ida mak Timoroan sira hamriik ho aten brani haklalak hodi kontra Rezime Soeharto nian no konsege lori Timoroan ba Konsulta Popular 30 Agosto Noventa Nove nu'udar desizaun hosi prezidente Habibie hodi loke Opsaun Rua mak "Simu Autonomía no Rezeita Autonomía" (2 opsi: menerima Otonomi dan menolak Otonomi).

Konsekuénsia hosi Konsulta Populár

Indonézia tenke hakat sai husik hela Timor-Leste nu'udar konsekuénsia hosi Konsulta Populár 30-8-99, no 4-9-99 nu'udar loron rezultad finál Konsulta Populár nian ne’ebé anúnsia diretamente hosi Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasoens Unidas Kofi Anan hosi Nova Iorke ne’ebé hatudu katak: 94.388 mak hili autonomía enkuantu 344.580 mak rezeita autonomía, no rezultadu refere korresponde ba 21,50% kontra 78,50% hosi 450.000 votantes rejistadu, no votus válidu mak 438.968. Ho nune’e Indonéziu tenke fila kotuk bá daudaun husik hela Timoroan ne’ebé moris hela ho matabeen, ho sofrimentu no tristeza durante tinan 24 nia laran. 

Períodu Independénsia

Períodu independénsia hahú iha 1999 depoizde Konsulta Populár, no Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) sei tau-matan liuhosi misaun UNTAET (United Nations Transitional Administration for Timor-Leste) nu'udar períodu tranzitóriu 1 durante tinan 2 ho balu, hafoin ONU fó podér ba Timoroan hodi proklama nia loron Restaurasaun ne'ebé monu iha 20 de Maio de 2002. Nune’e, Bainhira ita sura hosi 1999 to’o agora hamutuk tinan 24 ona, maibé ita-nia dezenvolvimentu sei hakdasak kompara ho períodu integrasaun. Ida-ne'e, haree hosi ókulu povu ki’ik nian katak Ulun Boot sira mak la rona malu, laiha boa vontade atu tur hamutuk, hodi kria mekanizmu ida be di’akliu hodi dezenvolve país doben ida-ne'e. Ita hein katak bele akontese mudansa ruma, atu ita keta hakdasak nafatin maibé bele hakat liu ba oin nu'udar rai selu-seluk iha mundu._

Friday, August 11, 2023

Onze de Agosto Abut Funu Nian (e.p 222)

(i)
Loron Onze de Agosto Setenta Cinco
Funu foun nakfera kapitál Dili
Hahú loke Timoroan tomak nia hanoin
Hahú hanorin Timoroan sai aten brani
(ii) 
Hanorin hatudu tátiku funu nian
Hatudu mós atu hasoru inimigu
Maun alin, alin maun oho rasik malu
Kilat tutun se ba malu, sé ta’uk sé.
(iii) 
Loron Onze de Agosto, hahú funu
Povu ki’ik hakfodak ba istória foun
Istória ran fakar, hosi UDT
Liu tiha loron 9 FRETILIN fó resposta.
(iv)
 FRETILIN responde harii FALINTIL
Maun alin, alin maun sai ida de'it
Sai ida de'it, tula dikur ba malu
Atu mate ka moris, ukun rasik-an!
~::~

Friday, July 21, 2023

Na'i Perdua Ha'u (e.p 221)

Ha'u ema maksalak - sala liu ona

Kontra liu ona - doutrina Na'i nian
Kontra liu ona - ukun fuan sira
La halo tuir -  Na'i nia futarlia
Atan ha'u bambori - halo liu ona
Nu'udar sala-na’in - hakat liu tiha.
-
Deskulpa mós ba doben,
Ibun ruma sala karik - perdua ha'u
Hahalok ruma kle’uk karik - perdua ha'u
Hosi ohin bá oin - la tutan ona
Hosi ohin bá oin - hakribi ona
Hakribi ona - atu la halo tan
Hakribi ona - atu la tenik resik
Deskulpa Na'i! Deskulpa doben!
~::~

Wednesday, July 19, 2023

Ita-nia Mate Sei La Folin (e.p 220)

(i)

Ita ema sei mate, loron no oras marka tiha ona
Iha mundu ita hotu nu'udar bainaka
Iha mundu ita hotu ema la'orai
Bainhira Na'i bolu, sei la tenik tan buat ida
 La lori kohe-mama, tabaku no bua malus.

 (ii)
Bainhira ha'u mate, lalika haloot ba kaixaun karun
Lalika hatais roupa furak, hodi latan iha rai okos
Kaixaun karun, roupa furak, sei nakfilak sai rai metan
Aifunan masa aifunan freska, sei nabeen namlaik iha rate leten
Ema nian sosa karun, ha'u-nian baratu lerek tuir ita kbiit.

(iii)
Lalika sunu lilin boot, satán lampu kristál iha rate leten
Interese liu mak orasaun akompaña ha'u-nia klamar
Orasaun badak de'it, lalika naruk no funan-funan
Ha'u na'in sei hatán iha Na'i nia futar oin
Iha Reinu Lalehan, Reinu Glória Bendita nian.

 (iv)
Tempu finadu, lalika lori aifunan oioin bá vizita ha'u 
Lalika reza ho intensaun, atu tulun ha'u-nia klamar
Na'i mak fó moris mai ha'u, ha'u klamar sei halo rasik
Família sei se matebian ho aihán, na’an no tua
Hasa’e orasaun, han hemu temi ami naran.

 (v)
Lalika hafutar ho koroa kmo’ok
Bahat lerek letra ida "Aqui Jaz "iha kruz lolon
Parente balun le karik ha'u makne’e,
Nu'udar matebian ha'u la le ona
La le, la haree imi-nia vizita.
 (vi)
Sé mak hakarak fó onra, prezente ho aifunan morin
Haruka kedas bainhira ha'u sei moris,
Bainhira ha'u mate sei la sente, la horon ona
La haree saida be imi halo
La rona saida be imi katak.

 (vii)
Lalika bá vizita ha'u-nia rate,
Iha rate nia klaran sei la hetan malu
Bainhira sei moris vizita kedas malu
Vizita malu hodi dada lia uitoan
Dada lia hamutuk konta istória. 
 (viii)
Bainhira hasoru malu, ita sei haksolok
Ita bele hateke malu, oin-ho-oin
Kaer liman hamutuk, hodi ko’alia
Lok netik tabaku ho bua malus
Kafé tanan xikra ida, ita-nian nanis.
~::~

Friday, July 14, 2023

Koopera Hamutuk Halo Limpeza (e.p 219)


(i)
Lixu ne’e sé nian, halibur hosi sé - mai hosi sé
Fo’er ne’e sé nian - tansá la soe tuir nia fatin
Karreta lixu nian - suru labele
Suru ohin moos tiha - aban butuk fali.

 (ii)
Ita hotu nu'udar - membru komunitáriu
Tau matan hamutuk - halibur lixu
Hadomi ambiente - hahii fatin moos
Ambiente sai moos - moris saudavel.

(iii)
Kaixa mamuk - aqua mamuk namkari lurón ninin
Liubá liumai - finji la haree
Oinsá kontribui - sai fatin moos
Oinsá evita - soe arbiru.

(iv) 
Kapitál nia oin - tenke sai kmo'ok
Kapitál nia futar - la'ós lixu
Ema boot fahe orden - ki'ik kontribui
Koopera hamutuk - halo limpeza.
~::~

Monday, June 19, 2023

Aihán Timur nian (e.p218)

(i)

Aihán lokál rai ne'e nian

Matabixu aifarina e talas da’an
Kafé manas xikra ida hodi hamaluk
La haluha hatúr masin ho aimanas.

(ii)
Moris iha sidade diferensa duni
Matabixu paun maran, keju eh manteiga
Kafé manas, xá manas, susubeen, tuir ita gostu
Matabixu remata, tabaku lulun ida dada hodi taka.

(iii)
Ida-ne'e baibain moris Timur nian
Atu di'ak ka lae ita-nian nanis
Aihán rai laran loron bainlet
Tama fali ba festa aihán estranjeiru
Tua-mutin tua-sabu loron bainlet
Tama to'ok ba festa tintu ho serveja.

(iv)
Hadomi aihán lokál, hadi'a saúde
Habelar aihán lokál hasa'e rendimentu
Depende natoon ba aihán rai li'ur
Konsumu ita-nian, livre hosi moras.
~::~

Sunday, June 11, 2023

Mina Maran Mor (e.p 217)

Mina maran karik ba
Ita rua nia domin buras nafatin.
Biar ha'u la bá tula
kontaktu ita-nian tula nafatin. 
Domin buras nafatin hodi hetan biban
Kontaktu tula nafatin hodi hein oras.
~::~

Thursday, May 18, 2023

Loromatan Besik Mout (e.p 216)



Loron besik mout ona, 

fulan atu sa’e fali
Rai atu nakukun, 
tama ba kalan
Avó feto kaer knaar 
iha knua seluk
Avó mane katuas ona, 
deskansa lai. 
-
Avó mane matan kro'at, 
oin  moris, liman badaen
Kaer knaar hakat koko, 
lamas fatin mamar
Beioan hamriik titu hein hela
Avó sente kole karik, kasu ba beioan.

~::~

Wednesday, May 17, 2023

Tone Tuir Dalan (e.p 215)

Knananuk foun melodía furak
Sentidu furak, ton be kmanek
Nu'udar knananuk ita sei rona
Rona hodi hananu hodi banati.
 -
Nu'udar kantiga ita sei simu
Simu hodi sukat be rona hodi tetu
Laran monu karik be ita sei tuir
Tone tuir liuhosi dalan loos nian.
~::~

Thursday, April 20, 2023

Eklipse Domin (e.p 214)

Kleur tebes duni ha'u hein ó

Kleur tebes duni hakarak hetan ó
Hakarak duni atu hasoru ó
Ansi loos an atu hetan ó oin.
-
Loron ida ohin lahanesan baibain
Wain ida ohin ó haksumik mai ha'u
Ó halo ha'u laran susar let
Ó-nia lalatak de'it ha'u lahetan.
-
Teki-tekir ó mosu neineik mai
Teki-tekir lalatak tubir sai mai
Ó mosu tomak mai ho roman foun
Ó mosu hikas ho esperansa domin nian.
~::~

Thursday, March 2, 2023

HINO VETERANOS

Hino Veteranos ba loron 3 de Março

(i)

Três de Março data indelével

Que marcou o renascer da esperança
Três de Março Compromisso e juramento
Sob  os ossos dos herois já tombados. x2
-
reff:

Avante companheiros avante!!!

Erguida em sangue a bandeira da nação
Perante o povo e perante o mundo
Pela Pátria firmeza a convicção
Perante o povo e perante o mundo
Pela Pátria firmeza a convicção. x2
-
(ii)
Três de Março prepetuar-se-á
P’las gerações vindouras a memória
Em defesa da complete soberania
Vamos unir forças para a vitória. x2
-
Hakat ba reff…. tama to'o finál
======================

Títulu Múzika: Hino Veteranos
Letra orijinál: Xanana Gusmão
Múzika: Berliku
Vogais (vocal): Berliku ho Martinho
Arranju (arrangement): José Faria, Lian-Fundu (membru banda)

Knananuk ne’e kria depoizde Konferénsia FRETILIN iha Lalini, Lacluta, Viqueque iha tinan 1981 hodi reorganiza rezisténsia (depoizde Operasi Kikis '81 remata)

Knananuk (Hino Veteranus) ne’e dedika ba Veteranus ne’ebé aban dia 3 de Marcço komemora sira-nia loron. Viva Veteranus!!!

Wednesday, February 15, 2023

Tan De'it Gostu Simu Aljema (e.p 213)


(i)
Ó hafo'er let ó-nia banin nia oin
Ó hatún let ó-nia banin nia fama
Ó-nia asaun ema hakribi
Ó-nia hahalok ema fó merese.
(ii)
Ó hafo'er let ó-nia káben nia oin
Ó hatún let ó-nia káben nia fama
Ó-nia asaun hamoe ó-nia káben
Ó-nia hahalok ó-nia káben fuan moras.
(iii)
Iha grilu nia knuk iha fukun barak
Lohitén, bobartén, violadór, subar iha grilu nia knuk.
Ó subar metin mós sei nakloke
Sei nakloke hodi leno ba ema hotu. 
(iv)
Ó simu aljema tan ó-nia gostu
Submete ba lei tan ó-nia gostu.
Tan ó-nia gostu prega aljema
Molok basa rentós metin tiha ona. 
~::~

Monday, January 9, 2023

Na'i, Para Ona Ba (e.p 212)

(i)
Oho malu, sona malu, tá malu iha kintu kantu
Ha'u laran taridu, ha'u fuan ki’i
La'o iha lurón, isin makés
Isin makes ba problema foin mosu
 (ii)
Hahalok at ne’e mosu teki-tekir
Teki-tekir mosu sa’e iha kapitál
Ukun na’in kaer orden keta matan dukur
Keta husik lurón - mamuk iha kalan
 (iii)
Ukun na’in kaer orden, tau matan ba
Halo netik movimentu, iha bairru laran
Proteje netik ami, iha tempu susar
Fó netik konfiansa - mai povu ki’ik.
Na'i, para ona ba!
~::~ 
 

Monday, May 16, 2022

Kesi Metin Nafatin Ha'u-nia Bandeira (e.p 211)




(i)
Bandeirolas mean kinur metan no mutin
Kor kmo’ok bandeira Rai doben nian
Harii kintu-kantu tuir dalan ninin
Festeza loron boot ukun-an nian
(ii) 
Balun kesi ba karreta no motorizada
Ne’e mak estilus povu ki’ik nian
Karreta plat-G lahanoin kona
La hanoin laliga kesi bandeira

(iii)
La hanoin netik atu kesi bandeira
Ne’e maka estilus ema boot nian
Ema ki’ik espresa tuir dalan simples 
Hahii hadomi ha'u-nia bandeira

(iv)
Mean kinur tama tan metan no mutin
Símbolu aten-barani no funu-na’in
Laran moos no domin, ba pátria doben
Dignidade nasaun foun, mundu rai klaran.
~::~

Sunday, March 6, 2022

Oras Loro-Bubur (e.p 210)

Oras loro-bubur 

-

Oras loro-bubur to’os la Lere

Tua midar furin mutin suli tun Ramu
Ha'u Lolo liman koko daudaun
Koko daudaun hodi halakon hamrook
 -
Tuamutin rai-na’in tua saborozu
Karik sente laran kmaan mai koko rasik
Koko uitoan iha oras loro-bubur
Hemu natoon kuidadu baku-fila.
~::~

Monday, February 14, 2022

Koitadu Merkadu Manleuana (e.p 209)



      Koitadu Merkadu Manleuna

Suar metan falun Merkadu Manleuana

Ahi funan no latun semo loro-leten
Povu fila-liman hakfodak laran moras
Vendedor barak mak lakon sasán.
 -
Akontesimentu segunda dadersan
Loron Valentine tuir lolos atu haksolok
Derrepente ahi lamas merkadu sein alerta
Iha biban ne’ebé foin hadeer bok-an.
~::~

Saturday, February 12, 2022

Na'i Matan Badaen (e.p 208)

(i)

Ha'u hetan moras ida - todan tebe-tebes

Aimoruk oioin - ha'u koko ona

Aikulit, aitahan - koko hotu ona

Koko hotu tiha - rezultadu laek

(ii)

Hori bainrua - konsulta iha klínika

Doutór pasa bodik reseita - rua mai ha'u

Tenke hasai ran - leno rai-xis (x-ray)

Teste rua la deteta - moras ha'u-nian

(iii)

Ha'u koko husu fali - matandook sira

Matandook haruka - husu misa matebian

Matandook ida fali - uma-lisan naksalak

Matandook seluk - ema ruma hanoin at

(iv)

Na'i aman Lalehan - boot-liu hotu

Atan ha'u saran loos - fiar ba sé?

Atan ha'u hetan loos - dalan husi bé?

Na'i aman Laran Luak - sei loke dalan.

(v)

Kmanek loron domingu - ba belun hotu

Tabe hela ba maluk - pasiente sira

Badinas hemu aimoruk - hodi rekupera

Orasaun  família nian - sempre akompaña

~~

 

Thursday, February 10, 2022

Tabaku Nia Kutun Bele Oho Ema (e.p 207)

Maluk, ó sei fuma karik - rona lai mai

Ha'u jura ba an - ha'u para ona
Ha'u tur mesa-mesak - hodi hanoin
Tabaku sut suar - folin laiha
-
Ó sunu lolon ida - sunu ó osan
Ó sunu lolon ida - sunu  saúde
Ó sei fuma karik - rona mós mai 
Ha'u jura ba an - ha'u taka ona. 
-
Maluk, ó fuma hela karik - rona lai mai
Ita-nia tabaku - folin sa’e tan
Folin sa’e tan - fó lisaun mai ita
Lisaun furak - atu hadomi saúde. 

~::~

Friday, February 4, 2022

Hakarak Liu Sai Patraun (e.p 206)

(i)

Ulun moruk hakarak de'it manán
Manobra tun-sa’e buka hela votus
La rona malu la fiar maun-alin
Promesa funan buras hakat liu dalan
(ii)
Hakarak de'it sai maun boot
Lakohi hamutuk ho ema ki’ikoan
Hakarak liu sai patraun
Lakohi hamutuk aileba oan
(iii)
Maukobak tun-sa’e finji oin mamar
Oin mamar ba emar buka konfiansa
Konfiansa simu tiha haluha promesa
Abuza konfiansa lakon esperansa.
~::~