Wednesday, November 26, 2008

Istória la bosok (EsPreSaun PoéTika XI)

Istória la bosok
.
ó nia ibun bele bosok,
ó nia matan-been bele bosok
ó nia hamnasa bele bosok
ó nia hahalok bele bosok
Timor nia istória mak la bosok
*

Monday, November 24, 2008

28 de Novembru 1975 - 2008

Loron 4 tan ita sei komemora 28 Novembru hodi hanoin hikas loron independensia unilateral ne’ebé hala’o hosi FRETILIN iha 28 Novembro 1975 ho Francisco Xavier do Amaral nu’udar prezidente RDTL ba dahuluk nian no Nicolau Lobato nu’udar vice prezidente/ primeiru ministru, bandeira RDTL maka bandeira ne’ebé ohin loron ita haré no konsagra ona iha konstituisaun RDTL nian, no Hino Nasionál maka Pátria Pátria. RDTL (Republika Demoktatika Timor Leste) hahú uza ka temi iha loron 28 Novembru biban nebá. Loron Independensia 28 Novembro nu’udar konsekuensia hosi Revolusaun dos Cravos ne’ebé akontese iha 25 de Abril 1974 iha Portugal hodi hatún rezime Salazar nian, ho ida ne’e maka governo foun Portugal nian fo liberdade ba provisia kolónia sira hotu-hotu inklui provinsia Timor Portugues, naran ne’ebé Timor Leste uza iha tempu koloni Portugues nia ukun.
Konsikuensia hosi liberdade maka mosu partidu polítika boot 3 maka FRETILIN- UDT-APODETI no partidu ki’ik 2 maka KOTA-TRABALHISTA. Partidu FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor Leste Independente) ho lider máximu maka Xavier-Nicolau ho nia objetivu UKUN RASIK-AN ho Absolutamente, UDT (União Demokrátika Timorense) ho prezidente partidu maka: Francisco Lopez da Cruz, no Sekretário Jerál ba: Domingos de Oliveira, ho objetivu atu Adere ba Portugal durante tinan 10 molok ba UKUN RASIK-AN, no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timorense) ho prezidente maka: Arnaldo dos Reis Araújo, no Sekretário Jerál ba: José Osorio Soares, ho objetivu atu adere ba Indonesia to’o tinan hirak nia laran hodi ba UKUN RASIK-AN, maibé to’o ikus realidade hatudu oin-seluk APODETI muda fali nia objetivu ba Integrasaun ba Indonesia.
Ohin, loron 28 de Novembro 2008, ita komemora hodi hanoin hikas tinan 33 (tolunu resin-tolu) liubá, nebé provinsia kolónia Portugues nian ki’ik ida Teki-Tekir TARUTU NAKFILAK sai REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR LESTE ka RDTL ne’ebé ita temi no mundu tomak hodi koiñese ohin loron.
-
Loron 28 fulan Novembru tinan 1975
Bandeira RDTL hahú hasa’e ba leten as
Kumu liman hakilar Maubere hader ona!
Kumu liman hakilar kaer rasik ó kuda talin!
Hakmatek ona hosi kolonializmu!
Hakmatek ona hosi oprimisista!
Hakmatek ona hosi Na’i no Atan!
Ukun rasik-an! Ukun rasik-an!
Kaer rasik ó kuda-talin!
-
Baihira bandeira ne’e dada, akompaña ho hananu INU Nasionál "Pátria" to’o iha tutun, remata hotu-hotu hakilar viva Independensia Timor Leste! Viva Fretilin! Vitória...é certa! A luta....continua! Unidos...venceremos!
Maibé independensia ida nebá labele la’o hodi oin, FITUN FOUN MONU SALA tiha, tanba liu deit loron 9 Indonesia invade mai halo Timor Leste halo Timoroan hotu NAKFERA sai rungu-ranga, hotu-hotu halai ba foho tanba ta’uk no pániku. Parakedista sira tun hosi leten aviaun rega dadauk, Ro-ahi mai hosi tasi hatún Forsa ho Tanki De Guerra , rega dadauk hodi Kaiñaun no Morteiradas, Timor Leste sai FESTA KILAT-MUSAN, populasaun hotu-hotu Dansa Liu Ba Foho-Leten, balu husik hela Fen no Oan, balu husik hela Inan-Aman no barak liu maka husik hela Rikusoin sira tanba hakarak atu hadau moris. Ema barak Mate tanba Kilat Musan, barak Mate Tanba Hamlaha, ai-han laiha no barak mate tanba TNI sira kaer no oho. Mate barak maka oho nahe lemo-lemo iha ai-laran fuik to’o oras ne’e Ruin laiha Rate mós lahetan. Vinte oito Novembro maka Razaun fundamental Timoroan nian iha mundu internasionál hodi hili Ukun Rasik-an, to’o ikus iha tinan '99 to’o duni ita nia biban FITUN FOUN ne’e TUR METIN duni maske tenki taka fali ho RAN FOUN, iha ‘75 LOKE HO RAN, iha ‘99 TAKA MÓS TAKA FALI ho RAN FOUN, RAN IKUS NIAN. Ukun Rasik-an!!! Ukun rasik-an ida ne’e Timoroan Sosa Duni hodi RAN no RUIN liu hosi UNIDADE TOLU maka hanesan FRENTE ARMADA maka gerileiru FALINTIL sira, FRENTE KLANDESTINA maka povu tomak ne’ebé partisipa iha funu naruk ida ne’e, no FRENTE DIPLOMÁTIKA maka MAUN BOOT RAMOS HORTA cs iha estranzeiru. Loron Restaurasaun 20 de Maio 2002 hodi hatutan loron 28 de Novembru 1975 nian. Tinan 33 on Timoroan fahe-malu ho kolonialista Portugues, no tinan tinan 9 ona fahe malu ho kolonialista foun Indonesia nian.
Durante tinan 450 iha biban Kolonialista Português nia ukun,
Timor nia naran maka: "Timor Português"
28 Nov. '75 naran ida leten muda ba: "Timor Leste"
7 Dez.'75 Indonesia invade troka tiha ba: "Timor Timur"
Rezultadu Referendum '99 obriga muda fila-fali naran ne'e ba : "Timor Leste".
Naran ida ne'e maka oras ne'e Timor luta hela atu uza iha mundu internasionál, la'os East Timor maibé "Timor Leste", ne'ebé hetan independensia tanba 28 de Novembru '75.

Wednesday, November 19, 2008

Foos MTCI nian folin tun ona konsumidór sira sei nafatin

Povu iha rai ida ne’e liu-liu sira ne’ebé hela iha sidade susar hela buka foosmutin atu konsumu, iha loja folin karun liu hahú hosi $23.50 to’o $27.00, governu fasilita duni ho foos marka MTCI maibé ladún justu ba emprezáriu lokál sira, tanba governu fa’an ho $12.00 no hakarak katak emprezáriu kiik sira ne’ebé sosa mós atu fa’an fali ho $12.00. Halo nusá maka emprezáriu kiik sira esforsa-an ba sosa no uza rasik sira nia transporte privadu ne’ebé sei lakon mina (combustivel ka bahan bakar), lakon mós tempu ba antri, hotu tiha atu fa’an fali ho folin ne’ebé hanesan, ne’e jusutu ka lae? Karik maka governu fasilita hela transporte hodi tula ba emprezáriu kiik sira nia keos ka loja entaun entaun ita haré ba loos duni. Se iha sidade Dili deit hanesan ne’e para mais hodi ba to’o iha foho nebá? Ne’ebé governu hakarak atu fa’an ho folin ne’ebé hanesan deit ho sidade? Governu haruka tan polísia sira atu ba kontrola keos no loja sira ne’ebé fa’an foos MTC ne’e ho folin liu hosi $12.00 iha sidade Dili to’o ba foho. Tan ne’e, karik governu sei mantein ho nia pozisaun atu emprezáriu sira labele fa’an foos MTCI liu hosi $12.00, signifika governu sei hakarak atu hanehan emprezáriu lokál sira. Ba dadaun ne'e povu hatene ona liu hosi média katak foos MTCI ne'e folin tun ona, maibé susar mós atu hetan foos ne'e, tanba konsumidór sira sei husu tun-sa'e hela katak foos ne'e fa'an iha ne'ebe lós?!

Tuesday, November 18, 2008

Restus Mortais Doze Novembru nian sei bele hetan ka lae?

Governu laiha boavontade atu rezolve Restus Mortais Doze Novembru nian ne’ebé deskonfia katak TNI sira hakoi hamutuk iha área Tibar nian. Governu hakarak tabele deit fali ba populasaun hodi mangame tun-sa’e deit kona-ba fatin hakoi nian. Tuir loloos esforsu ida hosi governu TL ba hakbesik governu RI hodi husu ba autoridades militar Indonezia nian tanba sira maka hatene loloos fatin hakoi nian, tanba governu rua sei servisu hamutuk nafatin liu-hosi “Komisaun Verdade Amizade” nia komprimisu. Karik governu lakohi esforsa-an ho KVA entaun maluk sira, diak-liu ita lalika tau neon tan ona tanba KVA ne sei SAGUATI deit. KVA mak sei halo bokur tan deit autór krime sira, koitadu!!!

Wednesday, November 12, 2008

Doze Novembru 1991 - 2008

Maluk sira,
Ohin, loron 12 de Novembru 2008 tinan sanulu-resin hitu ona akontesimentu masakre St.Cruz nian. Ita ida-idak sei hakmatek iha uma, karik balu ba servisu iha fatin ruma, ita balu sei ba akompaña família vítima sira sei ba tuir misa no kari ai-funan iha semitériu boot St.Cruz duni, hodi hanoin fila fali matebian sira ne’ebé mate iha tinan hirak liu ba. Mate tanba konsikwénsia funu nian, mate tanba hakarak salva rai doben ida ne’e hosi hahalok-at Indonesia nian, no mate tanba hakarak ukun rasik-an. Ukun rasik-an...??? los duni ita ukun rasik-an tiha ona, maibe ita sei labele haluha matebian sira ne’ebé fo mós sira nia kontribuisaun iha funu laran. Loron 12 de Novembru iha biban ida nebá maka mundu foin fiar loloos Timoroan nia luta, jornalista entranjeiru sira mós fo kontribuisaun boot tebe-tebes ba ita nia luta, tanba hodi sira maka habelar informasaun ba mundu tomak hodi koiñese no fiar katak masakre St.Cruz ne’e iha duni. Mai ita hotu halo “Um minuto de Silêncio” hodi hanoin hikas ba sira, hasa’e orasaun ba Na’i hodi husu tulun atu nune’e sira bele moris ho hakmatek iha Na’i nia kadunan.

Friday, November 7, 2008

Sebuah Asa (EsPreSaun PoéTika X)

Sebuah Asa

.

Kawan...

aku dikagetkan oleh rintikan hujan semalam...
riuhnya angin malam yang menerpa daun nyiur...
suara ayam jantang yang berkokok ...
menyambut curahnya hujan yang lama nian dinantikan...
aku kaget campur tanya pada tetesan air hujang dari atap rumah...
adakah engakau datang dengan harapan...?
sementara pak tua "si tukang kebun" sedang menantimu
dengan sejuta harapan pula...
aku berharap!!!

(Esperansa ida)

Belu eh…
Udan tau horikalan halo ha’u hakfodak
Anin huu lian nu-tahan sira...
Manu mós kokoroek...
Hasoru udanben bé kleur nahas sira hein hela...
Ha’u laran taridu husu ba udanben bé turutun hosi uma tatís
Ó tun mai ho esperansa...?
Tanba ha’u belun katuas ”to’os na’in” hein lerek ó
hein lerek ho esperansa tokon ida...
Ha’u hein hela!!!

*************

Wednesday, November 5, 2008

Doze Novembru 91 (Espresaun poétika IX)



Vítima Doze Novembru 

(i)

Doze Novembru tinan 1991
Trajédia Santa Cruz hahú nakfera
Tarutu nakfera naklekar ba mundu tomak
Timoroan atus resin mate iha loron ne’e
TNI kaer ema kastigu tortura no oho
Vítima barak mak lakon to’o ohin loron
Laiha testemuñu lahetan Rate.

(ii)
Biban ne’ebá, mundu foin fiar Timor nia luta
Luta hasoru hahalok at ema nian
Luta ba libertasaun povu doben nian
Luta ba objetivu ukun rasik-an

Maske namtate nu'udar aitahan maran.

(iii)
Nu’udar Timoroan, sira la hakmatek no la hakfodak
Ho aten brani luta nafatin la nakdoko
Hasoru terrór no intimidasaun
Hasoru tutun kro’at no bala musan  
Espíritu luta nian manas nafatin la ta’uk mate.

 (iv)

Timoroan nia domin boot tebe-tebes
Domin ba pátria rohan la nahas
Moris iha Timor mate ba independénsia
Mate ba independénsia mate ho istória
Hakilar haklalak: Viva Timor-Leste!

(v)

Bainhira to'o tempu ita sei hamutuk
Kaer liman hamutuk loke neon ba malu
Sunu lilin rate leten kari ai-funan
Hanoin hikas sira-nia luta
Hamutuk fó Omenájen no Orasaun
Hakmatek ba iha Reinu Lalehan
Viva timor Leste!
Viva Juventude Louriku Asiuwa’in!
~::~

Korban Duabelas November
(i)
Duabelas November Sembilanbelas Sembilan Satu,
Pecahlah tragedi Santa Cruz
Serentak bunyi letusan menggema ke seantero dunia
Ratusan korban berjatuhan di kala itu
Penangkapan, penyiksaan, pembunuhan  oleh TNI
Banyak korban yang hilang hingga kini
Tanpa saksi tanpa batu nisan.

(ii)

Kala itu dunia baru mengakui perjuangan kita
Berjaung menenetang si angkara murka
Berjuang demi kebebasan rakyat negri ini
Berjuang demi sebuah kemerdekaan
Meski berjatuhan ibarat dedaunan kering.

 (iii)

Sebagai putra bangsa, semangat juang kian berkobar
Dengan gagah terus berjuang tak gentar
Menentang terror dan intimidasi
Menghadapi laras panjang dan timah panas
Semangat juang terus berkobar tak takut maut. 

(iv)

Betapa besarnya cinta akan bangsaku
Cinta pada bangsaku tak pernah pupus
Lahir di tanah air ini gugur demi kemerdekaan
Demi bangsa dan negara tertulis dalam sejarah
Berteriak dan berseru: Hidup Timor-Leste!  

(v)
Bila tiba waktunya kita ‘kan bersama
Bergandengan tangan dan membuka hati
Menyalakan lilin menabur bunga di atas pusara
Merenungkan kembali perjuangan mereka
Memberikan Penghormatan dan Do’a
Kiranya arwah mereka telah memperoleh kehidupan yang kekal.


Hidup Timor Leste!

Hidup pemuda Louriku Asuwa’in!
~::~

nota: foto kortezia internet,
edit (dahuluk) iha 10-11-18
edit (daruak) iha 8-11-23  

Thursday, October 30, 2008

Bainhira Dili sai Moos no Furak (EsPreSaun PoéTika VIII)

Dili hakarak sai moos no furak
Furak nu’udar fetoran kmo'ok ida
Pinta oin kabeer tara tan brinkus 
Pinta ibun pinta mos liman-ain kukun
Dada fuuk kabér tara tan korente 
Reboka handbody furak liutan
Leno oin espellu kmo'ok liutan
Hatais sapatu tara pasta lafaek kulit 
Sama rai tarutu o feto duni

Dili hakarak sai moos no furak liután
Estrada alkatraun kabér la sidi
Karerta motór la'o tuir orden
Fila-liman na’in sira fa’an iha fatin
Eletrisidade la piska loron ka kalan
Partidu polítiku sei respeita malu
Governu rona mos aspirasaun povu,
partidu polítiku, ONG no estudante sira
Sei garante laiha tan krize
La sobu pás no estabilidade
Dezenvolve país ho forte no furak!!!
~o0o~

Monday, October 27, 2008

Família Vítima 99 nian

Memo Kraik - Maliana
-
Imajen ne’e hamrik hosi ha’u nia sorin-kuana maka Felix Laku nia oan-feto ho nia mane-foun iha ha’u nia sorin-karuk, tuir fali Felix Laku nia alin-feto ferik no iha ami nia oin labarik vizinñu sira.
.
Iha Memo Maliana, ponte Memo kraik hodi atravesa mota Oloseu nia ulun, iha nebá Katuas oan ida ho naran Felix Laku (+/- tinan 60) ho Jaime de Antas Noronha (tinan 30 ba leten), professor primária (guru SD) ida mate tanba milísia oho iha tuku 2 lorokraik, loron 8 fulan Setembru ’99 bainhira liu tiha loron hat hosi rezultadu referendum nian. Iha loron 21 fulan Julho 2008 ha’u konsege ba hasoru vítima Felix Laku nia família iha Memo kraik hodi dadalia badak ida kona-ba problema ne’ebé afeta ba matebian na’in rua to’o konsege mós hasai foto hamutuk tan iha fatin ne’ebé vítima na’in rua mate no mate-isin latan-ba. Jaime de Antas Noronha nia mate-isin latan iha ami nia oin kedas, no Felix Laku nia mate-isin latan iha mota-ninin, ami nia sorin loos, mota oan ne’e maka suli tun ba ponte Memo kraik, dalan iha ami nia kotuk maka dalan-terik ba Saburai.

Kemanakah mereka? (EsPreSaun PoéTika VI)

Di Pengungsian Obrigado Barracks
Di tengah panasnya terik mentari
Jeritan tangis seorang bocah
Kakek melangkah tertatih-tatih
Berpaling ke truk UNHCR yg berbaris
Sebuah tas usang di punggungnya.
Kemanakah mereka?
Adakah tempat baru yang menjanjikan?
Adakah masa depan yang putih buat mereka?
*************************
Dili, Jum'at sore, 24 Okt.2008, pk.18:35,
pengamatanku (Jum'at siang) terhadap pengembalian pengungsi dari tempat pengungsian Obrigado Barraks.

Thursday, October 23, 2008

Tua Sabu Turu hosi Alambike, Bee suli hosi Bee-matan





Tatúk ka alembike tradisionál 
no prosesu tua mutin ba tua sabu

Imajen iha leten hatudu ezemplu hosi prosesu destilaría/ destilasaun tua-mutin ba tua-sabu iha postu administrativu Laclubar ho Soibada nian, ida ne’e diferensa ho maneira Te’in tua na’in sira hosi Oekuse, Suai, Maliana, Baukau, Viqueque, no Lospalos nian, tanba sira la uza Tatúk-boot hodi enxe bee-malirin nu’udar “radiadór/pendingin”, maibé sira uza direta Fafulu naruk ida kuaze metru 6 atu hodi hamenus mós manas. Enkuantu imajen 3 iha  leten liu ho modelu tradisinal mos ne'ebé utiliza iha Portugal hodi te'in aifuan/ uvas sai tintu ka tua manas sira seluk.   

Prosesu maka hanesan tuir mai ne’e: Bainhira ita enxe tua-mutin iha sanan-inan, ita tau ahi to’o nakali, hafoin ita taka sanan-matan, haríta ka kola ho ai-krame kulit ne’ebé ita tuku to’o dodok ona sei belit hanesan goma hodi haríta/hametin ka kola sanan-matan ho sanan-inan no sanan-matan ho Tatúk-oan (input-output). Bainhira ita taka metin ona, ita bele hein tan to’o minutu 15 tua-sabu sei turu iha Tatúk oan rohan ba botir ne’ebé preparadu ona. Tua tenke turu halo “turuk ka pingu ida-ida” para bele fó rezultadu ho kualidade di’ak, tanba ne’e maka tenke tau ahi neneik. Botir boot ida ba dahuluk sai-nu’udar tua ho kualidade númeru 1, botir ba daruak sei sai-nu’udar númeru 2, númeru 3, nst. Karik ita hakarak hasai tua ho kualidade natoon entaun ita bele kahur, nu'udar-zemplu karik ita hasai botir sanulu entaun tenke kahur hotu tiha, maibé karik ita hakarak tua alkool de'it, entaun labele kahur botir ida dahuluk nian ho botir sira seluk. Maibé prosesu kleur tebe-tebes, bainhira te’in iha dadér sei remata iha lokraik, no labele destila ka te'in uza au-baluk ka dos rohan ruma, maibé tenke uza loloos ai-sunu ne’ebé bele fornese klaak di'ak duni, tanba ne’e maka ita haree Tua-sabu nia folin mós sa’e. Maluk balun hakarak koko tua ho kualidade di'ak no orijinál tebes, bele hakat liu ba fatin rua ne'ebé mensionadu iha leten.
-
Nota:(a) Uma hodi Destila ka Te'in tua naran Bitika
(b) Ekipamentu hodi Destila ka Te'in tua naran Tatúk 

Bailoro no Udan (ExPreSaun PoéTika) V

"Bailoro no Udan"

Bee-mós tun iha oras bailoro
Bee-merak tun iha oras udan boot
Tun hosi Mantanen Aileu nian
liu hosi Laclo tama tasifeto

molok tama tasifeto liu ponte okos
sorin karuk no lós natar be natar
natar na’in haksolok dada be-liman
hamós bee-liman tama natar laran

Iha oras bailoro maran bee maran
Tama fali oras udan matak oh matak
Matak hodi haburas rai no ema
Matak hodi fo kbiit ami rai laran
****************************

Tuesday, October 21, 2008

Bele koko hananu Múzika ho Dalen Idáte

"Sirena ó hasan ti-ulabás"

Siréna ó hasan tiulabás modi sero
Modi sura ó susar nobu ti-au
Se ó sero tiulabás udurao bimahílas meker
Obimahílas meker, Obimahílas meker
Se ó sero tiulabás udurao bimahílas meker
Obimahílas meker, tanti okasek au

Lou we...lou-mo'ok...
Muséi bulik saik ti-au...
Tanti...umóri mesa-mesa saik
Se ó sero tiulabás udurao bimahílas meker
Obimahílas meker, tanti okasek au
Kairui,Setembru '99
***************************
Karik ita boot sei hanoin múzika portuguesa ida ho títulu “encosta a tua cabecinha”, entaun bele hananu koko rasik ba. Ha’u halo ita tempu stress laran bainhira iha ’99 ha’u halai dezlóka husik hela ha'u nia família tomak ba área Tabakuron-Kairui nian, hahú iha loron 6 fulan Setembru to'o loron 7 fulan Outubru ’99 nian. Ami halai liu hosi Kuruklidun/Belabatu, Manatuto, sa'e foho ba Wegaba, Mata-ahuk, sa'e nafatin ba foho tutun hodi tun ba sorin liu hosi mota laran Lu-amut nian to'o ba iha Tabakuron-Kairui. Iha nebá ha’u rona kolega joven sira hananu knananuk oioin inklui knananuk ida ho títulu iha leten, ho ida ne’e loke ha’u nia neon atu tradús to’ok ba Idáte, kolega joven balu konsege hananu hatene duni iha biban nebá.
==============================

Thursday, October 16, 2008

Udan (ExpreSaun PoéTika) IV

*UDAN*
Udan ohin lokraik tau iha Dili
hamós ita kosar
hamós rai-rahun
hamós labadain

Manu fuik hikis liras
haksolok se udan
atan ha’u dada-is
agradese ba Na’i

udan ohin lokraik tau iha Dili
habókon ita isin haménus rai manas
joven sira rungu-ranga
problema foun mosu

udan ohin lokraik tau iha Dili
konsertu KDI hamánas estadión
joven sira haksolok kria rungu-ranga
sadik fali polísia hodi uza forsa
Dili,15/10/'08 - (tk.22:50)
===================

Friday, October 10, 2008

Pasca '99 no molok ba 20 de Maio '02



Ha’u koko husik ha’u nia fuk, mas bainhira ha’u leno ba espellu ha’u haré ha’u nia oin hanesan lolós Kakuúk ida, dalabalu katar tanba kaspa nakonu...uh...entaun di'ak liu ha’u deside atu tesi tiha maibé hein to’o lós loron 19 fulan Maio tinan 2002 molok atu tama ba loron restaurasaun independensia nian.
Iha tempo Klandestina Timoroan liuliu Joven sira mak husik sira nia fuk…tara tersu iha kakórok…sikat tudik kro’at iha kanótak…no ida tan maka lori ho Biru atu hodi satan-an hosi kilat no sasán kro’at inimigu nian. Sira balu tara sira nia Biru iha kakórok balu hatáma deit ba isin, liu-hosi ko’a liman-kabun, ain-kabun, hirus-matan nst
.
Iha parte seluk joven balu hakarak hamétin Amizade liu-hosi KORAN (Maun-Koran ka Bin-Koran). Prosesu maka hanesan tuir mai ne’e: grupu ida ho membru mais ka menus na’in sanulu, ka ruanulu, sira deside tur hamutuk hodi hala’o juramentu ida hodi ko’a sira hotu nia limanfuan hodi hasai ran, haturuk ba kopu ida, kahur ho tua manas hamutuk ho estátua Na’in Feto nian ka Kruxifiksu. Sira tur tuir tinan, se maka tinan boot liu konsidera hanesan Maun-Boot ka Bin-Boot. Maun-Boot ka Bin-Boot tur uluk afoin tuir fali haré hosi tinan to’o ida ne’ebé tinan kiik liu ne’ebé sei konsidera nu’udar Alin-Ikun ka Alin-koran. Iha juramentu nia laran sira sei halo kompromisu ida atu haré no konsidera malu hanesan maun-alin to’o mate. Bainhira susar ruma afeta ba membru ida, membru hotu-hotu tenki ba fo tulun, no mós atu hodi rai metin segredu klandestina nian ba Bapa sira. Prosesu ne’e hala’o hosi tempo Indonesia ne’ebé ami toman tiha ona bolu “ Tempo Bapa”, to’o ohin loron. Ema Indonesia sira kostume bolu Bapak ba ema mane no Ibu ba ema feto, tan ne’e ami bolu “empo Bapa”, la’os “ tempo Ibu”.
Momentu estudante sira hala’o manifestasaun ba independensia, sira sa’e karreta truk bo-boot sira ne’e hodi hakilar: Viva Timor Leste! Mate ka Moris Duni Bapa Sai!, signifika atu mate ka moris tenki duni ema Indonesia sai hosi rai doben Timor atu bele ukun rasik-an.

Ho imájen ida ne'e ha'u hakarak aproveita mós oportunidade hodi hato'o ha'u nia ksolok Fin da Semana ba maluk sira iha nebé-nebé deit, ho esperansa atu maluk sira bele pasa Fin da Semana furak ida hamutuk ho família tomak.

===============================

Wednesday, October 8, 2008

Masin Balak ho foho Maubere

Amaretik Lin Taik Ba

Ambere ba hamriik hateke tun tasi hodi dehan ho lian Galole: “Ga abrí nai huhun naon tun tasi, naon batak ga masik lidar e taik, naon batak ga masik sani e taik” (ha’u hamriik husi foho hateke tun tasi, haree to’ok ha’u-nia masin te’in ka lae, haree to’ok ha’u-nia masin nono ka lae)

Uluk iha tempu bei’ala sira iha avó na’in-rua, ida husi Laklubar naran Ambere ho Amaretik iha Ma’abat, Manatuto halo LOUT ka halo BELU, sira na’in rua bolu de’it malu Amlout. Halo LOUT ka BELU signifika hakarak atu hametin sira-nia relasaun amizade ida nu’udar maun-alin (maun-koran) nian hahú sira harii to'o ba jerasaun futuru nian, bainhira Ambere tuun husi foho mai basar Manatuto, iha momentu ne’ebá Manatuto sei bolu LO’OK, nia sei lori ai-farina, fehuk midar, talas, ho banibeen mai troka ho Amretik nia masin, hare ka foos ruma, maibé dalaruma sira fó saugati de’it ba malu. Bainhira sira fahe malu, sira sei fó menon hodi hasoru fali iha loron seluk. Sira na’in rua konsidera malu di’ak tebe-tebes nu’udar Maun-Alin. Iha loron ida, sira na’in-rua hakarak hala’o kompetisaun ida, hodi taru BALAK ho MAUBERE, no bainhira sira deside loos ona, sira informa ema hotu iha Lo’ok ho Laklubar atu ba sai sasin. Amlout na’in rua termina rai Balak tasi–ibun (fatin te’in masin tradisionál ho modernu nian / husi semitériu Manatuto diresaun ba Baucau). Ambere hakarak hatudu katak maske nia husi rai malirin maibé nia brani se an ba loro-matan iha tasi ibun hosi dadeer to’o lokraik no Amaretik mós hakarak hatudu katak maske nia husi rai manas maibé brani ba toba iha rai malirin liuliu iha foho Maubere tutun hosi kalan to’o dadeer”, bainhira Ambere bele tahan habai an hosi dadeer to’o lorokraik, nia bele manán rai BALAK, no bainhira Amretik bele tahan toba hosi kalan to’o dadeer iha foho Maubere tutun, nia mós bele manán tiha foho MAUBERE. Molok hala’o kompetisaun, sira-na’in rua hamutuk ho ema katuas no foin sa’e sira halo lai serimónia ida ho juramentu tuir lisan Lo’ok no Laklubar. Kompetisaun hahú iha Balak, Amretik ba hatudu hela fatin ne’ebé aban-dadeer Ambere atu ba habai an ba, hodi hatuur hela fatuk belar ida. Maibé kalan boot Ambere haree Amretik sira toba nakoron hotu ona, nia la’o hafuhu rai fui bee nakonu ba “Buli-Rai” ida lori ba hakoi hela iha fatuk belar ne’e nia okos. Dadeersan kompetisaun hahú, ema katuas no foin sa’e sira hosi fatin rua ba hamriik nu’udar sasin, sira ba buka ai-mahon hodi tuur dook tiha hosi nia. Ambere kabala de’it lipa bosan ida, la hatais faru, la taka xapeo, kesi de’it manu-fulun iha reen toos, nia kaer ho sulin-fafulu (flauta) ida, tuur iha fatuk leten hodi huu nia flauta halo sai knananuk hanesan baibain nia huu iha foho. Nia fiar katak bainhira nia huu flauta, flauta nia lian ho manu-fulun sei bolu anin tasi nian mai huu nia hosi manas no kosar, no bainhira nia hamrook nia hatama subar flauta fafulu ne’e ba buli-rai ne’ebé hakoi hela hodi xupa bee, hafoin kontinua fali huu nia flauta to’o lorokraik. Bainhira loro-matan haksumik-an iha loromonu, sasin sira hosi fatin rua ne’ebé tuur dook tiha iha ai-mahon hamriik ba haree, sasin sira hosi parte Laklubar haklalak basa liman, kontente tebe-tebes tanba Laklubar manán ona ba etapa dahuluk. Kompetisaun ba-daruak iha fali foho Maubere tutun ba Amlout Ma’abat fali. Bainhira loro matan besik mout, sasin sira hosi fatin rua (Lo’ok - Laklubar) akompaña Amretik ba foho tutun, iha ne’ebá sira prepara ona uma-oan ida-ne’ebé kakuluk halo ho tua-tahan matak, didin ho tua tahan matak, hadak mós ho au-matak. Amaretik kabala de’it lipa ida, la hatais faru, toba la taka manta. Sasin sira tuur haneruk hela ahi-matan boot hodi hein Amaretik iha uma ida. Manu seidauk kokoreek, Ambere ba vizita Amaretik, haree ba Ama-Retik nakdedar hasan-toos hela ona. Ambere fanun Ama-Retik: Amlout eh….Amlout eh… Amretik lian laiha ona maibé nia sei konsege ko’alia liafuan ida ho Galolen: “Amlout… ga amtá ba (Belu, ha’u lakon ona)”. Amlout Laklubar hakilar ho lian GALOLE: Auwoh……………......Amretik lin taik ba! (Amretik lian laiha ona!), nia hakilar nafatin: Auwoh.....................Amaretik lin taik ba! Ema katuas no klosan sira husi Lo’ok ho Laklubar ne’ebé tuur haneruk hela ahi-matan rona, no sira hotu hamriik ba haree Amaretik ne’ebé toba toos hela ona, hasan-toos nakdedar lian laiha ona…sasin husi parte Laklubar haksolok haklalak, basa-liman, haksoit bamai... tanba Laklubar manán tan ona ba daikus, signifika Amlout Laklubar manán ona rai Balak hosi Amaretik tuir konkordánsia ho lisan rai rua nian. Sira ko’us Amretik ba hatuur besik ahi-matan boot, fó manta ba nia taka hodi hanas nia, fó bee-manas nia hemu to’o nia bele ko’alia fali hanesan baibain. Iha dadersan loromatan baku mai foho tutun, Ambere ba hamriik hateke tuun tasi hodi dehan ho lian Galole: "Ga abrii nai huhun naon tun tasi, naon batak ga masik lidar e taik, naon batak ga masik sani e taik" (ha'u hamriik husi foho tutun hateke tun tasi, horee to'ok ha'u-nia masin te'in ka lae, haree to'ok ha'u-nia masin nono ka lae).

Hahú biban ne’ebá BALAK ne’ebé pertense ba MA’ABAT entrega kedas ba MAUBERE. Amlout na’in-rua kontinua nafatin hametin relasaun amizade to'o ohin loron, tuir akordu hosi katuas lia-na'in hosi parte rua deside BALAK pertense  ba Laklubar, no Laklubar ho Ma’abat haree malun respeita nafatin hodi banati tuir Avo na'in-rua sira-nia hahalok. Oras ne'e iha Laklubar liafuan “Amretik” ka “Ba’i Retik” uza nafatin hodi refere ba ema be gaba-an, ema ne’ebé hatudu katak nia bele halo buat hotu, no mós atu hodi hanoin nafatin istória BALAK no MAUBERE._*

Istória ne’e hatama hotu ba konkursu Dalen Nasionál iha ”Ha’u nia Lian Ha’u nia Rai”

Tuesday, October 7, 2008

Tansá Samoro ho Laclubar Fahe Malu iha Biban ne'ebá (Istória)

Hori uluk bainhira ema Portuguesa sira ukun rai Timor molok tama ba sékulu XIX (19) birokrasía Portugués nian sei la'o sabra’ut iha rai Timor laran tomak, povu Laclubar tama hamutuk ho povu Samoro halo ida deit maibé seidauk hanaran hanesan sub-distritu. Soibada sai koiñesidu uluk tanba Misionáriu Jesuita sira ba harii uluk Uma-kreda no Misaun iha rai Samoro-Soibada. Rai ne’ebé liurai tuur ba naran Samoro, no fatin ne’ebé uma-kreda ka misaun hamriik ba ho naran Soibada.
Iha katuas oan ida naran Leki-wa’in ho naran koiñesidu Lekituk tanba nia isin metan no badak tuk oan, nia ko’adór tua iha "Susuk-Orlau" Laclubar nian. Loron ida iha dadersán, nia ba ko’a nia tua, bainhira nia sa'e to’o iha tua tutun nia hasai au-doran, nia hakfodak tanba kamán tiha ona, ema ida ba na’ok uluk tiha. Aban dadeer nia ba fali mós hanesan, tua laiha tanba ema balu na’ok tiha ona. Entaun nia iha planu ida, nia halo tiha hadak oan ida iha tua hun nia hodi toba hein nia tua. To’o aban dadeer nia sa’e mós hanesan, ema balu sa’e uluk tiha ona, prontu, entaun nia mós lakohi atu lakon nafatin, nia planu foun fali ba halo hadak iha tua leten besik kedas tua liman ho au-doran ne’ebé tara ba, no nia hahú toba iha leten ne'ebá duni, to’o dadersán madrugada saida mak akontese, nia sei toba hela nia hakfodak tanba teki-tekir buat ida mosu iha nia sorin, nia haree ba:
FITUN-MEAN ida maka hemu hela tua ne’e. Nia lolo liman neneik nia kaer tiha FITUN ne’e, FITUN hakfodak husu deskulpa ba nia hodi hatete: Favór ida ó husik tiha ha’u ba maka ha’u fó buat ida ba ó, ó bele sai rikásu boot ida iha rai ne’e. Lekituk hatán ba nia: Ha’u lakohi atu sai riku maibé ha’u hakarak ó fó deit matenek no politik mai ha’u, tuir mai FITUN hanoin tiha lai oitoan molok fó desizaun. Nune'e, FITUN hasai IKAN-OSAMUTIN ida ba Lekituk hodi esplika ba nia : Ó simu ida ne’e rai didi’ak tanba nia mak sei fó matenek no politik ba ó. Lekituk mós simu ho laran haksolok tanba nia hetan ona buat di’ak ida, rai mós besik naroman, FITUN ansi atu fila ona, nune'e sira na’in rua haku’ak malu hodi despede, FITUN semo fila ona no Lekituk mós fui nia tua ba nia au-lalin no ko’a kedas tua-liman molok atu tun fali ba rai.
Uluk, iha tinan-tinan Laklubar sempre lori lilin no kábas ba hatama iha uma kreda Soibada. Tanba fitun-mean maka fo sorte ida liu hosi IKAN-OSAMUTIN ne’e maka Lekituk hahú harii nia planu no estratéjia iha nia ulun atu hamenus ona lilin no kábas nia forma husi bokar boot sai ki’ik-oan no lotuk fali. To’o duni nia biban, iha loron páskoa ida Lekituk ba Soibada ba hatama lilin ho kábas ba uma-kreda liuhosi sarjentu-guarda sira. Iha biban ne'ebá sarjentu-guarda husi Manlala, nia haree Lekituk hasai nia lilin ho kábas hosi nia bornál tau iha hadak leten sarjentu-guarda hakfodak tanba lilin ho kábas mesak ki’ik oan deit, sarjentu-guarda hakilar Lekituk hodi tolok dehan: Hai Lakituk! Ó lori ó nia lilin lotuk hanesan ó nia kain, ó lori ó nia kábas-lahon lotuk hanesan ó nia fulun!!! Lekituk hakfodak no hirus tanba sarjentu-guarda Manlala tolok nia hodi simu hasoru dehan: prontu !!! Ó tolok ona ha’u, entaun ha’u lalika tur kleur tan, ha’u tenki fila ona, no ha’u sei lasama tan ain iha rai Samoro. Lekituk mai fo hatene buat ne’ebé akontese ba nia iha Samoro ba na'i ulun komunidade sira no sira foti desizaun atu labele ba lai Samoro bainhira seidauk rezolve.
Governadór iha biban ne'ebá tuur iha Lahane rona problema ne’e bolu kedas liurai Samoro ho Lekituk mai hatán. Lekituk to’o uluk iha Palásio governadór nian iha Lahane, governadór investiga hotu tiha Lekituk entrega farda ho xapéo koloniál ne’e ba Lekituk hatais tiha, haree ba liurai Samoro mosu ona hosi dok governadór subar tiha no haruka Lekituk tuur hela iha governadór nia eskritóriu, liurai Samoro tama ba la koiñese tiha Lekituk no fó Tabé ka kumprimenta tiha ba Lekituk: Boa tarde señor governadór! Lekituk mós hatán: Boa tarde na’i liurai.
Governadór sai mai hamnasa hatete ba sira na’in rua hodi dehan: Hahú loron ohin ba oin imi na’in rua Don hotu, Samoro iha Don, Laclubar mós iha Don, Leki-Wa’in ka Lekituk ohin ha’u fó naran :Don Geraldo, rota ne’e hodi ba haree ó nia emar sira. Hosi parte igreja nian Laclubar bele rona nafatin ba Uma-kreda Soibada, no hosi parte governu nian Soibada iha Suku Samoro nia ukun sei rona ba postu Laclubar. Dom Geraldo...simu ba Rota-murak ida ne’e atu hodi ukun loos deit ó nia emar sira iha rai Laclubar. Ho nune'e Samoro iha Don, Laklubar mós iha Don maka Don Geraldo.
===================================================

Friday, October 3, 2008

Sasin-matan na'in sira ba Oho MAHUDU iha 9-9-'99

Manuhain - Sanirin - Balibo - Bobonaro/Maliana
-
Fatin ida ne’e naran Manuhain, Sanirin, sub-distrito Balibo, distrito Bobonaro, iha tetuk ne’ebé liu tiha Atabae, Palaka, molok atu tama ba kruzamentu (+/- 1,5 km) hodi fahe estrada ba fronteira Mota-ain no Bobonaro/ Maliana. Ha’u hamrik hamutuk ho sasin sira ne’ebé hakoi matebian JOSÉ DA COSTA ne’ebé koiñesidu mós ho naran MAHUDU, lideransa rejistensia nian ida ne’ebé TNI ho milisia sira kaptura nia hosi Kupang lori mai oho fali iha Manuhain-Sanirin iha loron 9 fulan Setembro tinan 1999 dadersan madrugada. Mahudu nia rate iha fali ami nia kotuk mais ou menus metru 60 hosi ami hamrik ba to'o rate. Iha ne'ebá rate mesak ida deit, maka Mahudu nian.
Ami ba koko husu Vítima nia kaben atu Ke’e hikas Rate hodi hasai restus mortais atu hala’o Autópsia iha Laboratóriu Forensik nian maibé Vítima nia kaben rejeita tiha, ho rajaun katak oras ne’e "GOVERNU TAKA MATAN" tiha ba sira nu’udar família vítima nian. Vítima hatutan tan katak di’ak liu ba ke’e uluk matebian sira ne’ebé mate durante tinan 24 nia laran afoin ikus liu maka mai ke’e ha’u nia la’en, oras ne’e ha’u seidauk bele autoriza, husik ba ha’u nia la’en toba nonók iha nebá ba.

Koronel Santo António, Padroeiro Manatuto (Espresaun PoéTika III)



Koronel St. António
Padroeiro Manatuto
-
Ami foti, ami tane, no hahii,
Ami fiar tau neon ba Na’i Santo.
Tau matan mai ami Manatuto oan
Sara netik ami hosi susar nia laran.
Satan metin ami hosi ema neon fo'er
Hosi neon fo'er atu sobu unidade
Hanoin at hodi babeur ba sala.
-
Loron sanulu resin tolu kada fulan Juñu
Loron ida ne’e Na’i Santo nian
Ami hotu halibur hodi haksolok
Ami bidu hakse’ek hodi selebra
Selebra  hamutuk hodi hahii
Sa’e kuda, tuda sanan tuir lisan nian.
-
Na’i Korenel Santo Antonio
Liurai boot Manatuto nian
Mai vizita ami tuir oráriu
Mai horik ho ami tuir programa.
Hateke netik mai, ami Bairru laran,
Simu netik ami ba, ami-nia harohan.
Na’i Koronel, aman doben nakonu tebes ho domin
Aman doben nakonu tebes ho Pás.
~o0o~
.
Dili,3 Outubro 2008 - 
tk 10:28 dadér
had'i fali iha 9-6-17

*************************************

“Kabizada matu let Bobu be manán”

Ha’u hakarak dadalia badak kona-ba loron Santo António-padroeiru Manatuto nian iha rai Manatuto. Eventu ne’e akontese de'it iha Manatuto vila kada tinan iha loron 13 fulan Juñu, bainhira estátua Santo António sei entrega responsablidade ho simbólikamente ba suku ida durante tinan ida laran hafoin tinan oin mai suku ida ne’e sei entrega fali ba suku seluk bainhira misa remata. Tuir fali, sei loke ho feira karik situasaun admite, tanba dalabalu feira laiha, maibé selebrasaun simples hanesan tinan-tinan hala’o nafatin, povu sira komesa ho bidu hakse’ek to’o loromanas tuku rua ka tolu kontinua ho “tuda sanan rai”. Iha programa tuda sanan rai sei hala’o hosi Kabizada sira (mane sira ne’ebé hafutar ho tais kompletu hodi sa’e kuda [kavaleiru]) maka sei tuda sanan ne’ebé tara prepara ona iha ai-riin tutun, ai-riin rua ho travesaun hanesan loloos baliza riin maibé as liu ho nia altura kuaze metru 6 nian. Sira sa’e kuda halai bamai hodi tuda taru sanan, tuir fali sira lori fali ai naruk ida kesi ho ai ka’it oi-oin hodi ka’it osan ne’ebé tara hela iha as ne’ebá. Bainhira sira ka’it metin lori ba sira, maibé karik monu ba rai entaun Bobu, naran hosi grupu ida ne’ebé taka máskra hafutar-an sabra’ut ne’e maka sira sei hadau malu ba osan rahun ne’ebé monu. Tanba-ne’e mak iha liafuan koñesidu ho “Kabizada matu let Bobu be manán”, signifika “Kabizada/Kavaleiru sira Kole Let Bobu maka manán” tiha. Jogu ka demonstrasaun ida-ne'e sei hala’o to’o remata. Autór prinsipál iha jogu ne’e maka Kabizada ho Bobu, Kabizada hafutar-an ho tais hodi sa’e kuda no Bobu taka máskra halo oin fo’er sabra’ut tal forma hanesan karnavál hodi hein hadau de'it sasán/osan rahun ne’ebé falun ho lensu no tara iha ai tutun. Ne’e maka lisan ida ne’ebé nunka lakon bainhira to’o eventu selebrasaun loron Koronel Santo António nu'udar Padroeiru Manatuto nian._

BIODATA BADAK SANTO ANTÓNIO NIAN 

Loron 13 Juñu ita selebra memória santu populár – doutór Kreda nian – ne’ebé moris iha Lisboa, iha tinan 1195, no mate iha tinan 1231 besik kedas sidade Pádua [Padova], iha Itália, tanba ne’e mak koñesidu nu’udar Santu “António de Lisboa” ka “de Pádua”. Ninia naran batizmu nian mak Fernando de Bulhões y Taveira de Azevedo.
Iha tinan 15 nia tama iha orden S. Agostinho nian, estuda Filozofía no teolojía to’o ordena ba amululik, maibé liutiha tinan 10 nia sai fransiskanu, orden menór S.Francisco de Assis nian. Mudansa ne’e tanba nia hakarak haklaken Evanjellu ba musulmanu sira. Nia bá Marrocos, maibé tanba moras nune’e António tenke fila, no providensialmente nia hasoru “il Poverello di Assisi”, ne’ebé autoriza nia atu hanorin frade siénsia sira ne’ebé tulun Irmaun sira moris Santu Evanjellu.

Don espirituál estraordináriu oioin, St. António iha don espirituál estraordináriu oioin. Ninia lian klaru/moos no forte, ninia aparénsia imponente, ninia memória prodijioza, ninia koñesimentu kle’an, aleinde iha espíritu profesia nian no don estraordináriu milagre sira-nian. “Menino Jesus” mosu ba nia, no nia ko’us iha nia liman sira – no tanba ne’e mak ninia ilas sira hatudu nia ko’us Kosok-Oan Jesus.
St. António koñesidu nu’udar santu “milagrozu”. Ninia fama halo milagre kontinua to’o ohin loron. Entre milagre wa’in, milagre famozu ida mak “tesi-kotu ain”. Iha Pádua, durante momentu hirus to’o raan-nakali ida, foin-sa’e ho naran Leonardo tebe ninia inan rasik no, arrependidu, nia ba konfesa ho St. António, ne’ebé, atu hatudu ba nia salan ne’e ninia todan, dehan ba nia: “Ain ne’ebé tebe ninia inan rasik merese tesi tiha”. Leonardo halo tuir liafuan sira ne’e no tesi kotu nia ain. Bainhira St. António rona, nia halo atu joven ne’e nia ain liga metin fali ba ninia isin.

Milagre seluk estraordináriu liu mak “ereje nia kuda-burru”. Ereje albijense ne’e baibain ona diskute malu beibeik ho St. António kona-ba fiar katólika, maibé nunka manán. Nia propoin ba St. António atu hatudu katak Jesus iha duni Óstia Santa:
“Ida-ne’e mak ha’u propoin: iha ha’u-nia uma iha kuda-burru inan ida: ha’u sei sulan nia loron tolu no la fó han, hafoin ha’u sei lori mai prasa ida-ne’e. Entaun iha ema hotu nia oin, ha’u sei fó du’ut ba nia han. No ita aprezenta ba nia buat ne’ebé ita dehan Jesus Kristu nia isin. Se balada hamlaha ne’e husi- hahán atu halai ba Maromak ne’e, ne’ebé tuir ita nia doutrina kriatura hotu tenke adora, ha’u sei fiar ho fuan toma Kreda Katólika nia hanorin”.

Iha loron markadu, ema barak husi parte hotu hakonu prasa atu realiza prova boot ne’e. Katóliku sira no ereje sira, hotu-hotu hein. Frei António selebra Santa Missa ho laran-manas iha kapela ida iha prasa sorin. Lakleur mai ona albijense, dada nia kuda, no maluk seluk lori hahán ne’ebé kuda ne’e gosta… Iha momentu ne’e St. António sai husi kapela, ho sibóriu ho Santísimu Sakramentu. St. António ko’alia ba kuda-burru ho lian maka’as nune'e: Hodi ó-nia Kriadór nia naran, ne’ebé maski ha’u la soi, ha’u kaer metin prezente loloos iha ha’u-nia liman, ha’u fó orden, balada kiak: mai lalais hakru’uk ho haraik-an iha nia oin. Ereje sira tenke rekoñese katak kriatura hotu hakru’uk ba Jesus Kristu, Maromak Kriadór, ne’ebé iha onra atu tun iha altar leten!” Iha tempu hanesan, albijense ne’e ta’u duut ne’ebé kuda gosta iha nia ibun okos, hodi haruka nia han.
Milagre ne'e halo hakfodak ema sira ne’ebé haree! Kuda la liga hahán ne’ebé fó ba nia, rona mak Frei António nia lian, balada ne’e hakru’uk bainhira rona Jesus Kristu nia naran no hafoin hakneak iha Sakramentu Moris nia oin, hanesan adora nia.

Haree ida-ne’e katóliku sira haklalak ho entuziazmu enkuantu albijense sira hakfodak iha konfuzaun. Kuda nia na’in mantein ninia liafuan onra nian ne’ebé nia fó ba Santo António, hakribi erejía no sai oan fiél Kreda nian.
Mundu tomak nia santu Papa Leão XII hanaran St. António “mundu tomak nia santu”. Ida-ne’e tanba ninia devosaun habelar maka’as, nia sai padroeiru ema kiak sira-nian, la’o rai sira-nian, pedreiru sira-nian… Aleinde ne’e, ema buka St. António nia tulun atu hetan la'en ka feen ida ne’ebé di’ak, ema ruma lakon sasán mós husu ninia intersesaun atu bele hetan filafali.

Santo António serví ninia família fransiskana liuhusi kargu aas iha Orden, to’o mate ho tinan 36 ba moris ida-ne’e no tama iha moris rohan-laek. St. António ninia kanonizasaun lalais liu iha istória tomak. Papa Gregório IX kanoniza nia la to’o tinan ida ninia mós mate, iha Pentekostes tinan 1232 nian, ne’ebé monu iha loron 30 Maiu._